Open

Privremeno radno vrijeme biokemijskog laboratorija u Petrovaradinskoj 1 je od 07,00-15,00. Prijem pacijenata do 14,00.

Privremeno radno vrijeme biokemijskog laboratorija u Kraljevićevoj 24 je od 07,00-16,00. Prijem pacijenata do 15,00.

Molimo osobe koji su pod mjerom (samo)izolacije da ne dolaze u prostore medicinske ustanove.

Molimo da kod naručivanja kućnih posjeta pripremite MBO (matični broj osiguranika) sa zdravstvene iskaznice.

 

 

20.07.2020. / Iz Synlaba
Abeceda hepatitisa

Virusni hepatitisi skupina su zaraznih bolesti koji zahvaćaju jetreno tkivo. Najznačajnija su tri tipa hepatitisa – A, B i C – koji mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest. Akutni hepatitis je iznenadna upala jetre koja traje kraće vremensko razdoblje, a kronični hepatitis stanje je trajne upale, odnosno kroničnog oštećenja jetre koje traje duže od šest mjeseci te ju uzrokuju hepatitisi B i C. Do razvoja kroničnog hepatitisa kod virusa hepatitisa B dolazi u 5-15% slučajeva a kod hepatitisa C u 40-60 % slučajeva. Virus hepatitisa A prenosi se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te je najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Međutim, virusni hepatitisi rasprostranjeni su po cijelom svijetu pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva. Kronični hepatitis može se razviti i samostalno bez prethodne akutne faze bolesti. Nakon niza godina kronične infekcije bolest može napredovati do ciroze jetre te uzrokovati njezino zatajenje ili rak. 

Virusni hepatitisi međusobno se razlikuju po vremenu inkubacije, načinu prijenosa, težini bolesti te načinima liječenja.

Hepatitis A (HAV) –  naziva se još i „zarazna žutica“, odnosno bolest „prljavih ruku“ te uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, dok ostali oblici mogu uzrokovati i kroničnu bolest jetre. Gotovo svi oboljeli potpuno se oporave, no infekcija hepatitisom A ponekad može uzrokovati komplikacije kod starijih osoba te osoba koje već imaju bolest jetre. Simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih i mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, bolove u trbuhu, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece. U serumu se ovaj virus dokazuje prisustvom antitijela IgM odnosno IgG tipa koji se zajedno označavaju kao anti-HAV.

Virusni hepatitisi B (HBV) i C (HCV) – prenose se putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina (spolnim putem) te često imaju blage ili čak nikakve simptome, no prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitisi B i C javljaju se u svim dijelovima svijeta, a prevalencija uvelike varira od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih područja. Manje od 5% odraslih osoba zaraženih hepatitisom B razvije kronični oblik te ostaje zaraženo nakon 6 mjeseci. Za dijagnostiku hepatitisa B potrebno je napraviti testiranje iz krvi na hepatitis B površinski antigen (HBsAg), dok će osobe koje su preboljele hepatitis B ili bile cijepljenje imati antitijela na hepatitis B (anti-HBs). Za utvrđivanje hepatitisa C u krvi se određuje prisutnost antitijela na hepatitis C (anti-HCV).

Svaka osoba može biti izložena riziku obolijevanja od virusnih hepatitisa koje zahvaćaju oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta. Virusni je hepatitis vodeći uzrok raka jetre i transplantacija jetre u Europi te su komplikacije vezane uz bolest deseti vodeći uzrok smrti diljem svijeta. Procjenjuje se da 95% osoba s virusnim hepatitisom u svijetu niti ne zna da živi s ovom bolešću, s obzirom da infekcija često nema simptome ili su vrlo blagi.

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook
Instagram