MENU

U petak 21.06. i ponedjeljak 24.06.2019. radimo do 12h. Uzorci se zaprimaju do 10h.

01.04.2019. / Iz Synlaba
Alzheimerova bolest

Često nazivana i epidemijom modernog doba, Alzheimerova bolest privlači sve više pažnje javnosti. Ova neizlječiva bolest mozga zahvaća sve veći broj ljudi, a iako se radi uglavnom o starijim osobama sve češći su i slučajevi u kojima obolijevaju i osobe mlađe od 60 godina. Trenutno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest koja dvostruko češće pogađa žene, obično u dobi iznad 65 godina. Dostupna terapija može usporiti napredovanje bolesti i do određene mjere utjecati na simptome, ali ne može ih zaustaviti. Prosječno trajanje bolesti je oko 7 godina, iako je moguće da traje i do 20 godina. Bolest djeluje na način da uništava neurone i njihove veze, nakupljanjem određene vrste bjelančevina u mozgu – beta-amiloida i tau proteina, što će kroz vrijeme rezultirati značajnim gubitkom moždane mase.

Trenutno je preko 50 milijuna osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti u svijetu, sa zastrašujućim podatkom da svake 3 sekunde jedna osoba u svijetu oboli od nekog oblika demencije. U Hrvatskoj taj broj iznosi oko 90 tisuća oboljelih. Ukoliko uskoro ne dođe do većih pomaka glede liječenja ove bolesti, do 2050. godine bi broj oboljelih u svijetu mogao prijeći 150 milijuna.

Simptomi Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest se često pogrešno tumači kao prirodno starenje čovjeka, posebno u početnim stadijima razvoja bolesti. Osoba najprije postane pomalo zaboravljiva, s povremenim trenucima zbunjenosti i nesnalaženja u okolini. Kako bolest napreduje, tako i simptomi postaju sve izraženiji, pa osoba zaboravlja sve više toga iz prošlosti, u svakodnevnim situacijama nerijetko već nakon nekoliko minuta potpuno zaboravi što se upravo dešavalo ili o čemu se razgovaralo te dolazi do sve većih promjena u ponašanju. Razdražljivost, agresivnost, paranoja, povučenost, depresija, problemi sa snom, halucinacije… sve su to potencijalni simptomi koje oboljela osoba može pokazivati, a moguća je i pojava više njih, kao i njihovo izmjenjivanje. Tako oboljeli jedan dan može biti razdražljiv i agresivan, a drugi dan u potpunosti povučen u sebe. Alzheimerova je bolest podmukla te polako ali sigurno napreduje, sve više narušavajući psihičko i fizičko zdravlje oboljelog, ostavljajući pritom teške posljedice i po njegovu obitelj te osobe koje o njemu skrbe. Izrazito je važno napomenuti da je to bolest cijele obitelji, jer je jako teško skrbiti o voljenoj osobi gledajući je kako se iz dana u dan mijenja, gubi i nestaje.

Alzheimerovu bolest je moguće sa 100 postotnom sigurnošću potvrditi tek pregledom tkiva nakon smrti oboljelog. Iz tog razlog liječnici dijagnosticiraju ovu bolest nizom pretraga i pregleda, pri čemu uzimaju u obzir uobičajene simptome bolesti, eliminirajući njihove druge potencijalne uzroke. Pretrage uključuju nalaze krvi, neuropsihološke preglede, PET scan, ultrazvuk vratnih žila, CT mozga, magnetnu rezonanciju mozga. Navedene pretrage mozga mogu ukazati na smanjenje moždane mase, što s dovoljno visokom sigurnošću ukazuje na to da se radi o Alzheimerovoj bolesti.

Faze Alzheimerove bolesti

Napredovanje Alzheimerove bolesti se može podijeliti u 3 osnovne faze.

Tijekom početne (rane, blage) faze se primjećuje otežano pamćenje i prisjećanje na događaje, pojavljivanje poteškoća u komunikaciji, snalaženju u prostoru i upravljanjem vozilom.

Kako bolest napreduje, osoba polako prelazi u srednju (umjerenu) fazu tijekom koje dolazi do pogoršavanja glede inicijalnih poteškoća, uz razvijanje novih. Tako osoba sve teže brine o sebi, ima poteškoća s osnovnim svakodnevnim zadaćama poput odijevanja, održavanja higijene i sl. U ovoj fazi se osoba značajno lošije snalazi u prostoru, pa se često dešava da se izgubi. Osim toga, sve teže prepoznaje svoje poznanike, pogotovo ukoliko nisu u stalnom kontaktu.

Kasna (teška) faza uključuje nemogućnost prepoznavanja čak i najbližih osoba, nemogućnost komunikacije, kontrole tjelesnih funkcija, nepokretnost.

Što možemo učiniti?

Prije svega je potrebno osvijestiti da se osobe oboljele od Alzheimerove bolesti mijenjaju kao posljedica njihovog oboljenja, a ne njihove naravi ili osobnosti. Ova bolest je nerijetko stigmatizirana zbog neprimjerenog ponašanja oboljelog u mnogim svakodnevnim situacijama, što uvelike otežava njihovu borbu s bolešću, kao i napore njihovih skrbnika i njegovatelja.

Dostupna terapija služi usporavanju napredovanja bolesti i ublažavanju simptoma, ali trenutno je Alzheimerova bolest neizlječiva. Ipak, pravovremeno dijagnosticiranje ove bolesti i početak uzimanja terapije uvelike produžava period samostalnosti i neovisnosti oboljele osobe o drugima. Osim toga, prilagodba stambenog prostora potrebama oboljelog, adekvatna prehrana, društvene interakcije, inzistiranje na održavanju ranijih interesa i hobija oboljelog mogu pomoći u usporavanju razvoja bolesti.

Veliki napori i velike količine resursa se ulažu u pronalazak terapije za Alzheimerovu bolest. U međuvremenu, možemo učiniti sve od sebe da uklonimo stigmu vezano oko ove i drugih vrsta demencija, pružajući time zasluženu potporu oboljelima i njihovim obiteljima.

POVEZANE NOVOSTI
SYNLAB OBAVIJEST

U petak 21.06. i ponedjeljak 24.06.2019. radimo do 12h. Uzorci se zaprimaju do 10h.

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook