Open

Molimo osobe koji su pod mjerom (samo)izolacije da ne dolaze u prostore medicinske ustanove.

Molimo da kod naručivanja kućnih posjeta pripremite MBO (matični broj osiguranika) sa zdravstvene iskaznice.

Ljetno radno vrijeme od 13.07. do 28.08.2020., poslovnice u Velikoj Gorici i u Petrovaradinskoj 1 će raditi od 7h do 15h, a ostale lokacije od 7 do 16h.

SUBOTA 01.08., 08.08. i 15.08. NE RADIMO!

20.01.2020. / Iz Synlaba
Antibiotici i rezistencija kao globalni problem

Antibiotici, lijekovi koji uništavaju patogene bakterije (uzročnike bolesti), su popularan način rješavanja nekada ozbiljnih prijetnji po zdravlje upravo zbog svoje efikasnosti. No, velika popularnost kroz povijest dovela je do njihove masovne proizvodnje koja je uspješno snizila cijene do pristupačnih, što danas rezultira prekomjernom upotrebom koja bi u skorijoj budućnosti mogla uzrokovati značajno smanjenje njihove efikasnosti.

Zašto antibiotici gube snagu – što je rezistencija ili otpornost?

Bakterije su mikroorganizmi s vrlo kratkim evolutivnim ciklusom – nova generacija razvije se tijekom diobe bakterija svakih 20 minuta. Zahvaljujući tome, one se mogu relativno brzo prilagoditi čak i drastično novim životnim uvjetima u okolini. Antibiotici su efikasni u suzbijanju patogenih bakterija dokle god ih njihova primjena u svakom pojedinom slučaju uspijeva “iznenaditi”. Ipak, čak i kod mnogih uspješnih primjena zna se dogoditi da mali broj bakterija preživi jer slučajno budu dovoljno otporne na baš taj lijek. Taj broj nije velik i obično nije dovoljan da se bolest (tj. masovni razvoj bakterija u pojedinom organizmu) nastavi. Međutim, ako je takvih slučajeva previše može se dogoditi da se u nekom trenutku u okolini udruže sojevi novih, na određeni antibiotik otpornih bakterija iste vrste. U načelu se pojedini sojevi bakterija mogu u potpunosti istrijebiti samo vrlo koncentriranim naporima, što znači da će prije ili kasnije bakterije uglavnom evoluirati i postati otporne na svaki pojedini antibiotik, no zbog prekomjerne prisutnosti antibiotika taj period umjesto da traje stoljećima može trajati višestruko kraće. Naravno da se paralelno s pasivnim razvojem bakterija u okolišu aktivno razvijaju i nova rješenja u medicini, no takva istraživanja znaju trajati izrazito dugo i postoji strah da će brzina stvaranja otpornosti (rezistencije) prestići brzinu stvaranja novih antibiotika.

Zašto kažemo da se antibiotici koriste prekomjerno – kako je moguće “prekomjerno liječiti”?

Naravno da je uvijek potrebno liječiti bolesne i da u tome nije moguće “pretjerati”, no činjenica je da se danas antibiotici koriste u mnogim situacijama kada nisu potrebni ili kada su potpuno neefikasni, što značajno povećava njihovu upotrebu iznad one potrebne za liječenje i time stvara već spomenute probleme. Na primjer, za infekcije dišnih puteva (tzv. prehlade) koje su vrlo česta vrsta virusima uzrokovanog oboljenja troši se čak 75% antibiotika, iako su oni namijenjeni eliminaciji bakterija, dok na viruse nemaju nikakav efekt. To je kao da se 75% mreža protiv komaraca troši za zaštitu domova od gljiva koje napadaju drvo, no zbog toga što se radi o mikoorganizimima širokoj javnosti često promakne da se radi o apsurdu. Antibiotici se također koriste i u masovnoj industriji mesa i mliječnih proizvoda što dodatno povećava njihovu prisutnost u okolišu.

Zašto je rezistencija štetna – na što sve utječe slabljenje antibiotika?

Antibiotska rezistencija je globalni problem, s obzirom na to da porast broja otpornih sojeva patogenih bakterija čini neke oboljele otpornima na standardno liječenje koje bi im inače spasilo život. No rezistencija ima i svoje indirektne posljedice na slučajeve smanjene efikasnosti antibiotika. Na primjer, manja efikasnost znači sporije liječenje, što znači da se period u kojem je pacijent zarazan produžuje i time povećava broj osoba koje se mogu dalje zaraziti. Rezistencija također povećava troškove liječenja – kada se neki pacijent ne može liječiti standardnom i lako dostupnom terapijom, mora se primjenjivati novija, skuplja terapija. Na kraju, neka od vrhunskih dostignuća moderne medicine poput transplantacija organa ili kemoterapije uopće nije moguće izvesti bez efikasnih antibiotika te bi njihova primjena u budućnosti mogla također ovisiti o suočavanju s rezistencijom.

Što je moguće poduzeti kako bi se doprinijelo rješavanju problema?

Bitno je ne inzistirati na uzimanju antibiotika za virusne infekcije jer je to najčešći uzrok prekomjernog korištenja antibiotika u Republici Hrvatskoj. Također, bitno je antibiotik uzimati samo kad ga propiše liječnik te se pridržavati doze, vremena i duljine uzimanja. Da bi antibiotici i u idućim generacijama ostali efikasan način spašavanja života potrebno je koristiti ih samo kad postoji stručno mišljenje da su potrebni te naravno poduzeti sve druge mjere za prevenciju bakterijskih upala, što uključuje cijepljenje, visoku razinu higijenskih navika i standarda te savjesno i higijensko pripremanje hrane.

 

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook
Instagram