Vitamin D

Vitamin D se stvara u našem organizmu prilikom izlaganja suncu (prirodnom UV zračenju) i od iznimne je važnosti za cjelokupno funkcioniranje organizma. Igra važnu ulogu u prevenciji različitih bolesti i infekcija, apsorpciji kalcija i reguliranju razine inzulina u tijelu.

Kako danas provodimo sve manje vremena na otvorenom te se u zadnje vrijeme često govori o opasnostima od pretjeranog izlaganja suncu, neka istraživanja pokazuju kako gotovo 50% svjetske populacije pati od nedostatka vitamina D.

Vitamin D najprije nastaje u koži nakon čega se u jetri i bubrezima razvija u aktivni oblik u kojem ga naše tijelo koristi. Kod osoba s bolestima bubrega ili jetre, ova sposobnost transformacije vitamina D u aktivni oblik i njegove apsorpcije može biti značajno smanjena.

Simptomi koji ukazuju na manjak vitamina D

S obzirom na to da vitamin D utječe na mnoge organe i organske sustave, možemo obratiti pozornost na neke simptome koji ukazuju na njegov manjak u tijelu. Općeniti osjećaj slabosti u tijelu, neraspoloženja, neobjašnjivi kronični umor i pospanost te slabost u mišićima, svi mogu biti uzrokovani manjkom vitamina D. Neki od dodatnih simptoma mogu biti pojačano znojenje čak i tijekom mirovanja, pretilost i povišen krvni tlak. Na nedostatak vitamina D posebno treba posumnjati u slučaju kada se navedeni simptomi nisu pojavljivali ranije već ih osoba odjednom počne primjećivati.

Neke od bolesti koje mogu biti povezane s nedostatkom vitamina D uključuju rahitis, osteoporozu, dijabetes, depresiju, shizofreniju, rak prostate, rak dojke i jajnika, Parkinsonovu bolest, Alzheimerovu bolest, srčane bolesti, psorijazu itd.

Kako povećati razinu vitamina D?

Najbolji način stvaranja dovoljne količine vitamina D u organizmu je izlaganje suncu. Jasno je kako svemu treba pristupati umjereno, pa je to slučaj i s boravkom na suncu, no već i sa malim pomacima možemo napraviti značajnu razliku. Naime, istraživanja su pokazala da je u svrhu razvijanja vitamina D u organizmu dovoljno provesti svega nekoliko minuta na direktnom suncu svaki dan, pri čemu je dovoljno da 5% tijela bude direktno izloženo. Tako od svakodnevne šetnje na otvorenom tijekom cijele godine, pri čemu su nam lice i ruke izložene suncu bez korištenja sredstava za zaštitu od sunca, možemo imati višestruke koristi. Treba imati na umu da sredstva za sunčanje, odjeća te izloženost suncu iza stakla onemogućuju apsorpciju potrebnih UV zraka. S druge strane, izloženost duža od 20 min ne donosi veće koristi, a povećava rizik povezan s pretjeranom izloženošću suncu. Boravak na otvorenom tijekom zimskih mjeseci je od posebne važnosti jer upravo tada većina ljudi izbjegava izlazak na otvoreno te dolazi do manjka ovog vitamina, što se povezuje sa slabljenjem imunološkog sustava i razvojem različitih prehlada i infekcija.

Iako je teško prehranom unijeti dovoljne količine vitamina D, nije na odmet povećati konzumiranje namirnica koje su bogate ovim vitaminom, poput gljiva, lososa, tune, sardine, ribljeg ulja, jogurta, mlijeka, jaja, maslaca, goveđe jetrice. Svakako se ne možemo osloniti samo na prehranu za održavanje adekvatne razine vitamina D u tijelu zato što bi bilo potrebno konzumirati jako velike količine ovih namirnica. Naime, preporučljivo je dnevno unositi 400-600 IU vitamina D, od čega se više od 80% unosi izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Međutim, uz razumno izlaganje suncu i konzumiranje ovih namirnica u normalnoj količini, možemo puno učiniti kako bismo tijelu omogućili raspolaganje dovoljnom količinom ovog vitamina.

Određenim osobama poput trudnica, dojilja, starijih osoba, tamnoputih osoba koje žive na područjima s manjom količinom sunca, osobama s bolešću bubrega ili jetre se preporučuje unositi veće količine vitamina D. To se obično nadoknađuje uzimanjem preparata vitamina D. S obzirom na činjenicu kako jako veliki broj ljudi pati od nedostatka ovog vitamina, preporučljivo je napraviti pretragu krvi kako bi se utvrdila njegova razina i na temelju toga odlučiti o eventualnom uzimanju dodataka prehrani.