15.01.2016. / Iz Synlaba
HELICOBACTER PYLORI – mogućnosti dijagnosticiranja

Helicobacter pylori je bakterija koja živi u sluznici želuca čovjeka. 50% svjetske populacije inficirano je ovom bakterijom, dok je u Hrvatskoj taj postotak veći i iznosi gotovo 70%.

Zašto je važno znati jesmo li ili nismo inficirani bakterijom H. pylori?
Zato što može izazvati nekoliko bolesti: kronični gastritis (kroničnu upalu želučane sluznice), ulkus (čir) želuca ili dvanaesnika, karcinom želuca i/ili nisko maligni limfom (MALT limfom). Ovdje se mora naglasiti da ne znači da će svaki čovjek koji nosi ovu bakteriju imati bilo kakve želučane smetnje ili razviti bolest. Prisustvo H. pylori također se povezuje i s nekim bolestima izvan probavnog sustava (kožne bolesti, bolesti krvožilnog sustava, hematološke i imunološke bolesti – još uvijek traju istraživanja o uzročnosti ovih bolesti u odnosu prema infekciji s H. pylori).

Upravo zbog svega gore navedenog važno je na vrijeme otkriti H. pylori radi započinjanja odgovarajućeg liječenja.
Mogućnosti dijagnosticiranja H. pylori svode se na dvije velike grupe pretraga: to su invazivne i neinvazivne pretrage.

Invazivne pretrage provode se pod vodstvom liječnika gastroenterologa i preporučuju se kod želučanih bolesnika starijih od 50 godina, kao i za sve mlađe bolesnike od 50 godina a koji pokazuju alarmantne znakove bolesti. Invazivna dijagnostika podrazumijeva pretragu ezofagogastroduodenoskopiju (EGD), kojom se uzima biološki materijal (bioptat) – komadići tkiva koji služe za daljnju analizu (patohistološka analiza, brzi test ureaze, izolacija i/ili molekularna (genska) detekcija H.pylori).

U neinvazivne pretrage spadaju SEROLOŠKI TEST – detekcija antitijela H. pylori u krvi, UREJA IZDISAJNI TEST – ”zlatni“ dijagnostički standard – te detekcija antigena H. pylori u STOLICI.

Serološki test (antitijela u krvi) provode se pri prvom testiranju na H. pylori i nakon toga se više ne radi zbog trajnog ostanka antitijela u krvi i dugotrajno pozitivnog nalaza i nakon izlječenja. Druga dva neinvazivna testa, UREJA IZDISAJNI TEST i antigen H. pylori u stolici, potvrdni su testovi prisustva H. pylori. Ova se dva testa koriste u kontroli daljnjeg prisustva H. pylori nakon provedene terapije. Nakon provedene terapije uputno je učiniti jedan od ova dva testa da bi se sa sigurnošću moglo reći da je terapija bila uspješna. Ovdje treba voditi računa o tome se oba testa provode namanje 4 tjedna nakon završenog anti-helikobakter liječenja.

Važno je napomenuti da UREJA IZDISAJNI TEST kao i detekcija antigena u stolici zahtijevaju posebnu pripremu. Stoga je svakako dobro prije planiranja ovih pretraga kontaktirati naš laboratorij da bi se dobila sva potrebna uputstva.

Sonja Hejtmanek, dr. med.
spec. med. mikrobiologije s parazitologijom
Darko Ilić, mag. med. biochem.
spec. med. biokemije

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook