MENU

Petak 19.04.2019. radimo do 16h, vađenje krvi do 14h. U subotu 20.04.2019. i u ponedjeljak 22.04.2019. NE RADIMO.

07.02.2019. / Iz Synlaba
Kortizol – “hormon stresa”

Blagdani su iza nas, a za većinu je gotova i sezona skijanja. Možda ste i sami osjetili sve češću pojavu “siječanjske depresije”, neugodnog osjećaja stresa pri pomisli na vraćanje svakodnevnim obavezama i poslu nakon zimskog odmora. Ali vjerojatno niste razmišljali o biokemijskim procesima koji se kriju iza tog osjećaja, s posebnim naglaskom na hormon kojeg se simbolično naziva – “hormon stresa”.

Kortizol je hormon kojeg luči kora nadbubrežne žlijezde a koji utječe na mnoge organe i sustave u našem organizmu. Epitet hormona stresa je dobio zbog svog povećanog lučenja u stresnim situacijama, pri čemu se u normalnim uvjetima stvara dodatna energija potrebna za rješavanje stresne, ugrožavajuće situacije. Evolucijski gledano, kortizol je imao važnu ulogu u slučajevima neposredne opasnosti za čovjeka, kratkoročno mu dajući dodatnu energiju za bijeg i preživljavanje. Međutim, u današnje vrijeme je sve češći slučaj trajno povišenih razina kortizola koje su posljedica stresa svakodnevnice. U takvim slučajevima naše tijelo dobiva informaciju da je konstantno ugroženo, što može dovesti do različitih poremećaja poput povišenog krvnog tlaka, problema sa štitnjačom, srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti, depresije.

Razina kortizola

Razina kortizola se mijenja tijekom dana, pri čemu je najviša ujutro, tijekom dana se polako smanjuje i najniža je navečer. Navedeno kretanje razine ovog hormona je zapravo direktno povezano s normalnim bioritmom čovjeka, ujutro mu dajući dodatnu energiju za ustajanje i početak novog dana, a navečer mu omogućavajući smirivanje organizma i ulazak za san. Prema tome, lako je zaključiti kako nepravilnosti u razini kortizola mogu značajno poremetiti normalan bioritam, a kroz vrijeme ga i potpuno obrnuti. Ukoliko naše tijelo tijekom dana proizvodi previše kortizola, to će se manifestirati kroz napetost, anksioznost, povećan apetit i nesanicu. Kroz vrijeme će se tijelo iscrpiti u dovoljnoj mjeri da će se smanjiti proizvodnja kortizola, uzrokujući konstantan osjećaj umora, manjak koncentracije, bezvoljnost i depresiju. Ukoliko se takva situacija nastavi bez adekvatnog liječenja i promjena u stilu života, razine kortizola mogu drastično varirati u više navrata tijekom dana, sve više narušavajući psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.

Kako spriječiti poremećaje u razini kortizola

Moderan stil života sa sobom nosi mnoštvo pozitivnih aspekata, ali postaje sve teže nositi se s negativnima. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života, pravilna prehrana i dovoljna količina dnevnog odmora ponekad zvuče kao nemoguća misija, a predstavljaju temelj zdravlja našeg organizma. Preporuka je dakle, u najvećoj mogućoj mjeri voditi brigu o vlastitom tijelu, smanjiti unos stimulansa poput kave i kofeina, uključiti tjelesnu aktivnost u svakodnevnicu i okružiti se pozitivnim ljudima. Ukratko, što više smanjiti izloženost različitim oblicima stresa.

Laboratorijske pretrage i liječenje

Razina kortizola u organizmu se utvrđuje laboratorijskim određivanjem u uzorku krvi, mokraće ili sline. Prije odlaska u laboratorij važno je informirati se o pravilnoj pripremi za određivanje ovog hormona. Metodu liječenja utvrđuje liječnik na temelju dobivenih laboratorijskih nalaza, a direktno je vezana uz stanja koja prate poremećaji razine kortizola (dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, bolesti štitnjače, depresija…). Uz to se svakako preporučuje pratiti savjete vezane uz smanjivanje izloženosti stresu u svakodnevnom životu kako bi se stanje ravnoteže postignuto lijekovima očuvalo na duže staze.

SYNLAB OBAVIJEST

Petak 19.04.2019. radimo do 16h, vađenje krvi do 14h. U subotu 20.04.2019. i u ponedjeljak 22.04.2019. NE RADIMO.

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook