MENU

Od 16.07.2018. do 24.08.2018. radimo od 7 – 16h.  Neradne subote su 04.08.2018. i 11.08.2018.

16.02.2016. / Iz Synlaba
MASNOĆE U KRVI

Masnoće u krvi jedna su od najčešćih laboratorijskih pretraga uopće. Česta su tema razgovora kod posjeta liječniku, a naročito kada se pojave razne zdravstvene poteškoće, kada se odlazi u laboratorij i određuju masnoće u krvi. U rutinskom laboratorijskom pregledu pod masnoćama u krvi podrazumjevaju se koncentracije kolesterola i njegovih frakcija, HDL- i LDL-kolesterola, te trigliceridi.

Što su masnoće u krvi i koja je njihova važnost?

Masti (lipidi) skupina su spojeva koji imaju nezamjenjivu ulogu u organizmu bilo kao izvor energije, bilo kao osnovni građevni sastojci svih stanica ili kao steroidni hormoni, pri čemu im je svima zajedničko da su netopljivi u vodi. Da bi se lipidi mogli transportirati krvlju moraju postati u vodi topljivi što je moguće njihovim povezivanjem s proteinima. Spojeve koji su građeni od lipida i proteina nazivamo lipoproteinima i oni predstavljaju transportni oblik masti. Proteine koji se nalaze u
lipoproteinima (Lp) nazivamo apolipoproteinima (Apo).

Kolesterol je sastavni dio svake stanice, iz njega nastaju svi steroidni hormoni i žučne kiseline i bez kolesterola nema života. Njegove povišene vrijednosti u uskoj su vezi s nastankom ateroskleroze kao vodećeg uzroka smrtnosti razvijenih zemalja. Posebno su nam važne koncentracije frakcija kolesterola, HDL-kolesterol i LDL kolesterol, za koje se često govori kao o ”dobrom” i ”lošem” kolesterolu.

HDL-kolesterol je frakcija s više proteina i veće je gustoće. Putem njega se kolesterol prenosi od perifernih tkiva do jetre i na taj se način odvlači suvišak kolesterola s periferije. Tako nas HDL-kolesterol štiti od ateroskleroze pa se naziva i ”dobrim” kolesterolom.
LDL-kolesterol je frakcija s manje proteina i manje je gustoće. On ima veći udio masti od proteina i važan je faktor rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti zbog njegovog nakupljanja u arterijama i stvaranja plakova (naslaga), zbog čega ga se i zove ”lošim” kolesterolom.
Niske razine HDL-kolesterola, koji ima zaštitnu ulogu, i visoke koncentracije LDL-kolesterola predstavljaju rizik u nastanku kardiovaskularnih bolesti.
Trigliceridi predstavljaju glavni sastojak svih prehranom unesenih masti. Njihova koncentracija je u direktnom odnosu s frakcijama kolesterola, a često su visoke vrijednosti triglicerida udružene s niskim koncentracijama HDL-kolesterola i visokim koncentracijama LDL-kolesterola.

Kako je metabolizam masti kompleksan, promjene u koncentaciji masnoća ukazivat će nam o potencijalnim poremećajima u radu srca, jetre, štitnjače, gušterače ili bubrega.

Za određivanje masnoća u krvi od velike je važnosti dobra priprema prije dolaska u laboratorij. Dva dana prije određivanja masnoća potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost i ne uzimati alkohol, jesti uobičajene obroke hrane (ali ne premasne) i na vađenje krvi doći tako da se ne jede 12 sati prije toga, pri čemu je dozvoljeno uzimati samo vodu.
Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe dva mjeseca od akutne bakterijske ili virusne infekcije, akutnog infarkta miokarda, traume i kirurškog zahvata.

Osim osnovnih masnoća koje su opisane, postoji još čitav niz laboratorijskih parametara koji se određuju pri procjeni metabolizma masnoća i bolesti povezanih s njima, pa tako u Synlabu možete odrediti i apolipoproteine A1, A2, B, E, Lp(a), homocistein, kao i genetske testove u procjeni rizika od nastanka ateroskleroze.

 

„LABORATORIJ U SLUŽBI VAŠEG ZDRAVLJA…
JER ZDRAVLJE JE DRAGOCJENO! “

SYNLAB OBAVIJEST

Od 16.07.2018. do 24.08.2018. radimo od 7 – 16h.  Neradne subote su 04.08.2018. i 11.08.2018.

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook