Srce, najsnažniji mišić u tijelu, svake minute pumpa gotovo 5 litara krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima, a svaki njegov impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća.
Kuca otprilike 72 puta u minuti, a broj se mijenja ovisno o dobi, tjelovježbi i zdravlju. Organ se formira oko tri tjedna nakon začeća što znači da je u dobi od 70 godina srce kucalo dva i pol bilijuna puta.
Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest i cerebrovaskularnu bolest. Nastaju stvaranjem naslaga kamenca i masnih tvari duž unutarnjih stijenki arterija. Kamenac privlači i krvne komponente koje se također talože na tkivo stijenki. Taj proces, nazvan ateroskleroza, razvija se tijekom mnogo godina te često započinje vrlo rano u životu.
Rizici bolesti srca na koje se može utjecati:
- nepravilna prehrana
- tjelesna neaktivnost
- pušenje
- Arterijska hipertenzija
- Dijabetes
- Disliplidemija
Rizici pridonose ranom razvoju ateroskleroze, njezinom napretku te posljedično razvoju kardiovaskularnih bolesti. Loši psihosocijalni uvjeti kao što su stres, depresija i manjak socijalne podrške također imaju negativan učinak na srčano zdravlje. Pronalazak načina za bolje nošenje sa stresom uvelike pomaže zdravlju jer adrenalin koji se luči u stresnim situacijama može premoriti srce.
Srce je također prisiljeno na teži rad kod osoba koje imaju visoki krvni tlak. To je vodeći rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti, ali i povećava rizik razvoja bolesti bubrega. Krvni tlak bilježi se s dva broja - sistolički opisuje stezanje srca, a dijastolički njegovo opuštanje. Normalni krvni tlak je manji od 130 mmHg sistoličkog broja te manji od 85 mmHg dijastoličkog broja. Idealni tlak je 120/80 mmHg. Rezultati mjerenja koji često budu 140/90 mmHg ili više, smatraju se visokim krvnim tlakom.
Bez obzira jeste li srčani bolesnik ili ne, uvijek je dobro zaštititi srce. Preporučuje se redovito mjerenje krvnog tlaka, razine masnoća i glukoze u krvi. Prestanete li pušiti, rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepolovit će se unutar prve godine te s vremenom može potpuno nestati.
Zdravim navikama smatra se i 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koja može pomoći prevenirati srčani i moždani udar. Nadalje, pravilna prehrana koja uključuje velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća također pomaže očuvanju zdravlja cijeloga tijela, pa tako i srca. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola te ako pijete, pijte umjereno.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Ljudi dovoljno ne prate zdravlje svog srca te ih zato bolest često iznenadi, a to može završiti smrtnim ishodom. Imajte na umu da s povećanjem rizičnih čimbenika imate veće šanse za oboljenje. Kod srčanih bolesti važno je pridržavati se preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje napredovanje bolesti i sprečava prerana smrt.