Probava hrane započinje već u ustima, nastavlja se kroz jednjak i želudac, a onda dolazi u tanko i debelo crijevo, koja predstavljaju najduži dio našeg probavnog sustava.
Tanko i debelo crijevo - uloge
- Tanko crijevo zaduženo je za pretvaranje hrane u tekućinu (razgradnju na elementarne čestice) kako bi hranjive tvari lakše ušle u naš krvotok. Ono ima čak 300 m površine za resorpciju hrane.
- Debelo crijevo je zaduženo za zadnju fazu probave. Osim što se tamo vrši konačna resorpcija vode i minerala te razgradnja neprobavljive hrane, debelo crijevo zaduženo je za formiranje i ispuštanje stolice.
Osim funkcija probave, apsorpcije hranjivih tvari i eliminacije nepotrebnih produkata, crijeva vrše cijeli niz drugih funkcija. U njima je smješteno više od 80% imunološkog sustava, čija je uloga da nas neprestano štiti od bolesti. Možemo sa sigurnošću reći kako su crijeva naš najvažniji imunološki organ.
Također, naša su crijeva vrlo bogata živčanim završecima, koja čine enterički živčani sustav. Upravo pomoću tih živčanih završetaka naša crijeva aktivno komuniciraju s mozgom i tvore tzv. os crijevo - mozak (eng. gut - brain axis). Ta je komunikacija dvosmjerna. Također, upravo se u crijevima proizvodi najveći dio hormona (serotonin, dopamin) te brojni neurotransmiteri (kemijske molekule koje posreduju u komunikaciji živčanik stanica). Iz svakodnevnog nam je života poznato kako u stresnim situacijama možemo imati nelagodu u trbuhu, zatvor ili proljev, a različita emotivna stanja mogu rezultirati gubitkom apetita. Danas je znanost dokazala kako je ta komunikacija iznimo važna u cjelokupnom očuvanju zdravlja, a njezina neravnoteža može pogodovati razvoju ne samo nekih psihičkih bolesti (depresija, anksioznost), nego i neuro degenerativnih bolesti (Parkinsonova, Alzheimerova). Osim, osi crijevo - mozak, crijeva su u stalnoj komunikaciji i međuodnosu i s drugim organima i organskim sustavima: bubreg, jetra pluća, srce. Tako već postoje znanstveno dokazani biomarkeri koji povezuju (ne)ravnotežu crijeva s rizikom za razvoj kardiovaskularnih, metaboličkih i autoimunih bolesti, s rizikom za nastanak bubrežnih kamenaca itd.
Crijevni mikrobiom
Trilijuni bakterija smješteni su u našim crijevima i nazivamo ih crijevnom florom, odnosno crijevnom mikrobiotom. To nipošto nisu opasne bakterije, već one koje aktino sudjeluju u mnogobrojnim funkcijama našeg organizma:
- probava hrane
- apsorpcija hranjivih tvari
- detoksikacija (izbacivanje štetnih tvari)
- proizvodnju aminokiselina i kratkolančanih masnih kiselina – onih koje ne možemo unijeti prehranom
- sinteza vitamina (B skupine i vitamina K)
- sinteza hormona (serotonin, dopamin) i brojnih neurotransmitera (posrednici u komunikaciji s mozgom i živčanim sustavom).
Također, crijevna flora stvara svojevrsni „prekrivač“ sluzi u našim crijevima i sprječava opasne tvari od ulaska u krvotok. Drugim riječima, ove će dobre bakterije zaustaviti one patogene, kao i viruse, od razvoja bolesti u organizmu.
Ako je sustav crijevne mikrobiote narušen, naš organizam postaje podložan raznim bolestima, od upalnih bolesti crijeva poput Chronove bolesti i ulceroznog kolitisa, pa do iritabilnog kolona te karcinoma. Osim bolesti i stanja
koja su direktno vezana uz crijeva, neravnoteža crijevne mikrobiote može dovesti do rizika za razvoj i brojnih drugih bolesti koje pogađaju mnogobrojne organe i organske sustave.
Što onda možete učiniti kako biste zaštitili zdravlje crijeva?
Pripazite na prehranu!
Hrana je ključ zdrave mikrobiote – konzumacija svježih namirnica, posebice onih koje su bogate vlaknima, ima blagotvorni učinak na crijevnu floru. Time joj omogućujemo da ona uspješno obavlja sve svoje funkcije.
Namirnice koje bismo trebali unositi su:
- svježe voće, povrće i začini – bogato mineralima, vlaknima i antioksidansima
- hrana bogata vlaknima – heljda, chia, proso, quinoa, amarant
- mahunarke – grah, grašak, slanutak, leća
- orašasti plodovi – orasi, bademi
- sjemenke
- fermentirana hrana – kiseli kupus, kefir.
S druge strane, trebamo izbjegavati, odnosno smanjiti unos:
- mesa i mesnih prerađevina
- lijekova (uzimati samo one zaista nužne)
- prerađene hrane bogate ugljikohidratima
- svu industrijski prerađenu hranu
- hranu koja sadrži rafinirane šećere i zasićene masti
Analizirajte crijevni mikrobiom
Suvremeni testovi poput myBIOME metagenomske analize crijevnog mikrobioma analizirat će gene svih bakterija koje se nalaze u crijevima.
Ovo znači da ćete dobiti kompletnu sliku svih bakterija koje se nalaze u vašim crijevima, kao i o ostalim organizmima poput gljiva, parazita i arheja.
Na temelju takvih nalaza, pretraga može utvrditi eventualni disbalans ili neravnotežu u crijevnom mikrobiomu (skupnim nazivom – disbioza). Uz to, rezultat testa pokazuje 25 indikatora zdravlja i bolesti – to su različiti biomarkeri koji pokazuju kakva je funkcionalnost crijevne mikrobiote. Na samom kraju nalaza, navedene su individualizirane i personalizirane preporuke za prehranu kako bi se crijevna mikrobiota vratila u ravnotežu – to znači da se daje konkretna preporuka koje namirnice je poželjno više jesti, a koje možda umanjiti ili izbaciti iz prehrane, upravo na temelju Vašeg sastava crijevne mikrobiote.
Zaključak
MyBiome predstavlja referentni test za analizu crijevne mikrobiote te, osim što služi za razlikovanje i karakterizaciju crijevne mikroflore, on daje i informacije o tome kako probavljamo hranu koju jedemo, postoje li biomarkeri koji se povezuju s rizikom za razvoj različitih bolesti, ali i smjernice o tome kojom bismo prehranom mogli postići ravnotežu u crijevnoj mikrobioti.
Detaljnije o samom testu: O myBIOME testu_SYNLAB Hrvatska
MyBIOME test dostupan je bez naručivanja u poliklinici SYNLAB!
Korisni linkovi:
O myBIOME testu engleska verzija