Open

Privremeno radno vrijeme biokemijskog laboratorija u Petrovaradinskoj 1 je od 07,00-15,00. Prijem pacijenata do 14,00.

Privremeno radno vrijeme biokemijskog laboratorija u Kraljevićevoj 24 je od 07,00-16,00. Prijem pacijenata do 15,00.

Molimo osobe koji su pod mjerom (samo)izolacije da ne dolaze u prostore medicinske ustanove.

Molimo da kod naručivanja kućnih posjeta pripremite MBO (matični broj osiguranika) sa zdravstvene iskaznice.

 

 

28.09.2020. / Iz Synlaba
SRCE najsnažniji mišić u tijelu

Srce, najsnažniji mišić u tijelu, svake minute pumpa gotovo 5 litara krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima, a svaki njegov impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća. Kuca otprilike 72 puta u minuti, a broj se mijenja ovisno o dobi, tjelovježbi i zdravlju. Organ se formira oko tri tjedna nakon začeća što znači da je u dobi od 70 godina srce kucalo dva i pol bilijuna puta.

Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest i cerebrovaskularnu bolest. Nastaju stvaranjem naslaga kamenca i masnih tvari duž unutarnjih stijenki arterija. Kamenac privlači i krvne komponente koje se također talože na tkivo stijenki. Taj proces, nazvan ateroskleroza, razvija se tijekom mnogo godina te često započinje vrlo rano u životu.

Heart health

Rizici bolesti srca na koje se može utjecati:

  • nepravilna prehrana
  • tjelesna neaktivnost
  • pušenje
  • Arterijska hipertenzija
  • Dijabetes
  • Disliplidemija

 

Rizici pridonose ranom razvoju ateroskleroze, njezinom napretku te posljedično razvoju kardiovaskularnih bolesti. Loši psihosocijalni uvjeti kao što su stres, depresija i manjak socijalne podrške također imaju negativan učinak na srčano zdravlje. Pronalazak načina za bolje nošenje sa stresom uvelike pomaže zdravlju jer adrenalin koji se luči u stresnim situacijama može premoriti srce.

Srce je također prisiljeno na teži rad kod osoba koje imaju visoki krvni tlak. To je vodeći rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti, ali i povećava rizik razvoja bolesti bubrega. Krvni tlak bilježi se s dva broja – sistolički opisuje stezanje srca, a dijastolički njegovo opuštanje. Normalni krvni tlak je manji od 130 mmHg sistoličkog broja te manji od 85 mmHg dijastoličkog broja. Idealni tlak je 120/80 mmHg. Rezultati mjerenja koji često budu 140/90 mmHg ili više, smatraju se visokim krvnim tlakom.

Bez obzira jeste li srčani bolesnik ili ne, uvijek je dobro zaštititi srce. Preporučuje se redovito mjerenje krvnog tlaka, razine masnoća i glukoze u krvi. Prestanete li pušiti, rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepolovit će se unutar prve godine te s vremenom može potpuno nestati.

 

Zdravim navikama smatra se i 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koja može pomoći prevenirati srčani i moždani udar. Nadalje, pravilna prehrana koja uključuje velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća također pomaže očuvanju zdravlja cijeloga tijela, pa tako i srca. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola te ako pijete, pijte umjereno.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Ljudi dovoljno ne prate zdravlje svog srca te ih zato bolest često iznenadi, a to može završiti smrtnim ishodom. Imajte na umu da s povećanjem rizičnih čimbenika imate veće šanse za oboljenje. Kod srčanih bolesti važno je pridržavati se preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje napredovanje bolesti i sprečava prerana smrt.

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook
Instagram