22.12.2017. / Iz Synlaba
Stižu nam blagdanske radosti, jesu li to radosti i za naše kućne ljubimce?

Blagdani su svakako vrijeme kojemu se svi radujemo. Radujemo se obiteljskom okupljanju, čestitkama s dobrim željama uz prigodna darivanja, zajedničkom blagovanju, šetnjama, susretu s drugim ljudima. Dakako, na svoj način, zajedno s nama, svemu tome raduju se i naši kućni ljubimci. Na žalost čovjek je taj koji im svjesno ili nesvjesno onemogućava da u svemu učestvuju s punim zadovoljstvom. Vatromet svojom ljepotom i raznovrsnošću, nesumnjivo, čini blagdanski ugođaj ljepšim. Iskazivanje veselja korištenjem čitavog arsenala pirotehničkih „radosti“ pa i vatrenog oružja ima, pretpostavka je, svoje dublje korijenje. Postoji li opravdanje za tako što? Kako to doživljavaju naši kućni ljubimci?

Strah i anksioznost mogu biti uzrokom poremećaja u ponašanju pasa. Temelj problematičnog ponašanja u pasa vezanog na strah i anksioznost najčešće leži u izostanku rane socijalizacije pasa koja bi trebala započeti već nakon prvih tjedana života kada počinje razvoj komunikacijskih vještina odnosno privikavanje na najrazličitije doživljaje iz neposredne okoline kako kontaktne, vizualne tako i zvučne. Stvaranje pozitivnih iskustava otvara povjerenje prema sličnim životnim situacijama dok će negativna iskustva stvoriti predispoziciju za razvoj anksioznog poremećaja ili straha prema određenim zbivanjima u neposrednoj okolini.

Strah je emocionalni odgovor na osjećaj opasnosti prisutne u okolini poput određene osobe, glasnog zvuka (pucanje!) ili nečeg drugog. Strah će u pasa uzrokovati nastojanje da pobjegne ili suprotno da se „ukopa“ na mjestu, a nerijetko može izazvati agresivno ponašanje. Anksioznost je osjećaj tjeskobe koji se temelji na predosjećaju nelagode iako za tako što ne postoji valjani razlog. Anksioznost će pas iskazivati „usiljenim“ zijevanjem, učestalim oblizavanjem nosa, drhtanjem, izbjegavanjem kontakta, okretanjem glave ili pak paničnim grebanjem. Kako pomoći svojem psu da savlada strah od pucanja petardi. Dakako to nije moguće neposredno u predblagansko vrijeme. Rana socijalizacija od velike je važnosti. Budući pas uči posredstvom asocijacija, privikavanje na zvuk čiji intenzitet postepano povećavamo, mora biti vezan uz istovremeno dobivanje poslastice. Strah je posljedica niskog nivoa serotonina.

Poslastica (hrana) potiče lučenje serotonina, podiže njegov nivo u organizmu umanjujući stupanj straha. Na takav način podiže se postepeno prag tolerancije na uznemirujuće zvukove i pas će postati sve smireniji kako zvuk bude jači. Dakako, to nije moguće postići u kratko vrijeme. Proces je spor i iziskuje puno strpljivog rada. Naglo izlaganje uzroku straha, u ovom slučaju pucanju petardama, ne rješava problem. Princip suočavanja sa strahom samo može pogoršati postojeće stanje. Pas koji je je pod jakim stresom i u panici nije u stanju slušati, kako god bio uvježban. Naprotiv, takav postupak će samo povećati nivo kortizola, hormona stresa. To je svakako pogrešan pristup suzbijanju fobija i anksioznosti kod pasa. Pogrešno je razmišljati o rješavanju problema straha i anksioznosti neposredno pred „sezonu petardi“.

Kako onda pomoći psu? Izbjegavajte blagdanske večernje šetnje kada se očekuje učestalo pucanje. Prošećite ga u ujutro ili rano poslije podne. Neka uvijek bude na povodniku. Povodnik neće umanjiti strah ali će ga onemogućiti da u strahu pobjegne. Ako pas živi vani u dvorištu omogućite mu da u vrijeme „veselja“ boravi u kući ili u nekom zatvorenom prostoru. Njegova kućica nije dovoljna zaštita. Osim toga, biti izoliran od svojih ljudi kad je u strahu, za psa je najgora opcija. Ako pas traži vašu blizinu, prigrlite ga. Maženje i odobravanje nije potrebno. On samo traži sigurnost u vašoj blizini. Nerijetko će se uz vas potpuno smiriti pa i zaspati. Najvažnije od svega – nemojte psa kažnjavati, čak ako i na pucanje reagira nepoželjinm ponašanjem, to će samo pogoršati strah. Neki psi zbog stresa mogu reagirati agresivno. Pustite ga da izabere mjesto gdje će boraviti, gdje će se osjećati sigurno. Djeci objasnite da nije vrijeme za igru sa psom.

U konačnici, postoje dopune ishrani pasa koje umanjuju stanje stresa. Valja naglasiti da su to pripravci koji nisu lijekovi. Budući djeluju temeljem akumulirajućeg efekta važno je da se prema uputi proizvođača uvedu u prehranu određeno vrijeme prije očekivanog stresa. Dakako, postoje i lijekovi za smirenje koje nikako nemojte davati na svoju ruku bez da ste prije konzutirali svojeg veterinara.

 

mr.sc. Marijan Sabolić, dr.med.vet.
Specijalistička veterinarska praksa Sabolić
Jalkovečka 5, Varaždin
T: +385 42 550 545
M: 091222 888 7
www.svp-sabolic.hr

Usluge i cjenik
Kontakt i radno vrijeme
Facebook