Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Kalcij u serumu sastoji se od dviju frakcija: ioniziranog i vezanog (citratom, bikarbonatom ili fosfatom) kalcija. Fiziološki je aktivan samo ionizirani kalcij a koncentracija mu u serumu ovisi, osim o pH krvi, o raznim čimbenicima: parathormonu (PTH) koji održava koncentraciju kalcija, kalcitoninu koji djeluje suprotno od PTH smanjujući koncentraciju kalcija, vitaminu D koji pospješuje apsorpciju kalcija u tankome crijevu, proteinima plazme koji vežu dio kalcija (pretežno serumski albumini) i koncentraciji fosfata s kojom je kalcij u recipročnom odnosu.
Ionizirani kalcij ima brojne funkcije u organizmu: regulira propusnost stijenki kapilara i staničnih membrana kao i transport kroz membrane, smanjuje neuromuskularnu podražljivost, sudjeluje u otpuštanju neurotransmitora i prijenosu živčanih impulsa, potreban je za mišićnu kontrakciju i koagulaciju krvi, sudjeluje u kontroli lučenja gušterače, štitnjače i paratireoidne žlijezde te aktivira razne enzime. Zajedno s fosfatima, kalcij je važan sastojak koštane mase.
Povišena vrijednost
Povećana koncentracija kalcija u serumu (hiperkalcemija) prati hiperparatireoidizam, hipervitaminozu D, nefritis, acidozu kod kroničnih plućnih bolesti, te policitemiju, multipli mijelom i tumore kostiju, osobito pri metastazama u kostima.
Snižena vrijednost
Smanjena koncentracija kalciju u serumu (hipokalcemija) nalazi se kod hipoparatireoidizma, rahitisa i osteomalacije, zatim kod steatoreje, celijakije i sprue (stanja koja prate teški proljevi), bubrežnih bolesti praćenih proteinurijom i kolostatskoj žutici uzrokovanoj tumorom (zbog hipoalbuminemije). Izražena hipokalcemija dovest će do mišićne tetanije.
U trudnoći su potrebe za kalcijem, fosfatima i vitaminom D povećane pa se katkada zbog toga u trudnoći pojavljuje hipokalcemija.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan
(HEPARIN - microtainer) (1 sat)
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 do 3 tjedna.
Kalij je glavni unutarstanični kation. Njegova je koncentracija u eritrocitima oko 20 puta viša nego u krvnom serumu, što je razlog nemogućnosti njegova određivanja u slučajevima hemolize koja može nastati prilikom otežanog vađenja krvi. Održavanje stalne koncentracije kalija u krvi od vitalne je važnosti za organizam. Glavna mu je uloga u metabolizmu stanica i u održavanju neuromuskularne podražljivosti, a između ostalog, važan je za rad srca. Izlučivanje kalija putem bubrega važno je u održavanju ravnoteže kalija u organizmu. Za razliku od natrija za koji postoji bubrežni prag i čije izlučivanje regulira aldosteron, kalij se izlučuje nekontrolirano, odnosno posredno, djelovanjem na izlučivanje i reapsorpciju natrija. Zbog toga je organizam realno više izložen opasnosti od manjka kalija nego natrija.
Povišena vrijednost
Povišena koncentracija kalija u serumu javlja se u stanjima kada kalij prelazi iz stanica u izvanstaničnu tekućinu. To se događa kod manjka tekućine ili kada se kalij daje terapeutski, i to brže nego što se izlučuje mokraćom. Ako su bubrezi zdravi do ovoga rijetko dolazi. Koncentracija kalija u serumu povećana je često u kroničnoj bubrežnoj insuficijenciji.
Snižena vrijednost
Snižena koncentracija kalija u serumu javlja se zbog gubitka kalija uslijed jake diureze, povraćanja, proljeva ili pankreasne fistule, razrjeđenja izvanstanične tekućine, nedovoljne prehrane i naglog prijelaza kalija iz izvanstanične tekućine u stanice.
Klinička stanja do kojih dolazi do sniženja koncentracije kalija su dijabetička acidoza, terapija glukozom i fiziološkom otopinom, gastrointestinalni poremećaji, postoperativna stanja naročito nakon abdominalnih operacija, Cushingova bolest ili terapijsko davanje hormona nadbubrežne žlijezde.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
KANDIDA - antitijela IgA/IgG/IgM.
Cijena se odnosi na pojedinačno antitijelo.
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
KARDIOLIPINSKA AT (IgG/IgM/IgA)
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Kloridni anion glavni je izvanstanični anion. S natrijevim kationom glavni je čimbenik u održavanju ravnoteže tekućine, osmotičkog tlaka i acido-bazne ravnoteže. Kao i natrij, iz cirkulacije se uklanjaju u bubregu prelazeći u glomerularni filtrat iz kojeg se pasivno reapsorbiraju. U slučaju većeg gubitka natrija i klorida znojenjem, počinje se lučiti više aldosterona čime će se izlučivati znoj manje koncentracije natrija i klorida i tako smanjiti njihov gubitak iz organizma.
Povišena vrijednost
Povišene koncentracije klorida pojavljuju se u stanjima dehidracije, dekompenziranih srčanih bolesti i u nefritisu, zatim u repiracijskoj alkalozi, hiperfunkciji nadbubrežne žlijezde (Cushingov sindrom) te kod prekomjernog davanja NaCl-a prilikom terapije hipertoničnom otopinom soli. Uglavnom, promjene koncentracije klorida u serumu prate iste promjene natrija.
Snižena vrijednost
Snižene koncentracije klorida pojavljuju se kod raznih gastrointestinalnih poremećaja praćenih proljevima i povraćanjem, zatim nekih infektivnih bolesti (osobito upale pluća), u dijabetičkoj acidozi, kod kroničnih bubrežnih bolesti, kao i u krizama kod Addisonove bolesti (hipofunkcije nadbubrežne žlijezde).
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
Kolesterol je neophodan za sintezu steroidnih hormona, žučnih kiselina, vitamina D i sastavni je dio staničnih membrana. U organizam ga unosimo hranom ili se sintetizira u jetri, a u manjoj količini i u drugim tkivima.
Kolesterol nije topiv u vodi te zbog toga krvotokom može putovati jedino vezan za proteine koji su u vodi topivi. Ove čestice građene od masti i proteina zovu se lipoproteini, a ovisno o omjeru masti i proteina, govorimo o HDL-kolesterolu (high density lipoprotein, lipoproteini visoke gustoće, s puno proteina) ili LDL-kolesterolu (low density lipoprotein, lipoproteini niske gustoće, s manje proteina). Koncentracija ukupnog kolesterola stoga pruža samo osnovnu sliku, koju po potrebi proširujemo na daljnje laboratorijske pretrage u procjeni metabolizma lipoproteina (HDL-kolesterol, LDL-kolesterol i trigliceridi).
Određivanjem koncentracije ukupnog kolesterola dobivamo osnovni uvid u stanje metabolizma lipoproteina, što je važno u procjeni rizika za razvoj ateroskleroze.
Povišena vrijednost:
Povišena vrijednost kolesterola (hiperkolesterolemija) povećava rizik za razvoj ateroskleroze, a povezana je i sa nizom drugih bolesti kao što su hipotireoza, početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, nefritis i šećerna bolest.
Snižena vrijednost:
Snižena vrijednost kolesterola (hipokolesterolemija) je znatno rjeđa, a javlja se kod hipertireoze, ciroze, teškog kroničnog hepatitisa, a često prati i maligne bolesti.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
- uobičajeno se hraniti
- izbjegavati promjene u tjelesnoj težini
- izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost
- ne uzimati alkohol
- uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne
- poslije 19 sati uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol, kavu te pušiti
- standardni postupak (vidi standard 1/8)
- krv dostaviti u laboratorij u okviru dozvoljenog vremena (vidi standard 1/12)
- akutnog infarkta miokarda
- kirurške operacije
- traume
- sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida
- akutne bakterijske ili virusne infekcije
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Kombinirani probir je neinvazivni test koji se koriste u okviru prenatalne dijagnostike, a predstavlja istovremenu primjenu ultrazvučnog i biokemijskog probira, te dobi trudnice, kojom je mogu otkriti slučajevi Down sindroma, s točnošću od 85-90%.
Ultrazvučni probir izvodi se u 1. tromjesečju trudnoće, između 11. i 14. tjedna, a uključuje kontrolu nuhalnog nabora (NT) što predstavlja mjerenje debljine sloja tekućine koja se nakuplja na stražnjem dijelu vrata ploda (fetusa). Sve bebe imaju izvjesnu količinu tekućine na poleđini vrata, ali u slučajevima sindroma Down debljina ovog sloja najčešće je povećana. Ultrazvučnim pregledom mjeri se i udaljenost tjeme-trtica (CRL) i utvrđuje točna gestacijska dob, kao i eventualna višeplodna trudnoća. Ultrazvučnim probirom može se otkriti oko 70% slučajeva sindroma Down.
Biokemijski probir provodi se kad i ultrazvučni probir. Iz uzorka venske krvi trudnice mjeri se koncentracija slobodne beta-hCG podjedinice i plazmatskog proteina trudnoće (PAPP-A). Biokemijskim probirom moguće je otkriti oko 60% slučajeva sindroma Down.
Kompletna krvna slika (KKS) najčešće je hematološka pretraga i najčešća laboratorijska pretraga uopće. Nalaz krvne slike ukazuje na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti. Upozorava na akutna i kronična krvarenja, postojanje anemija, leukemija, upala (akutnih ili kroničnih, bakterijskih ili virusnih).
Krv je je po svom sastavu tekućina koju čine krvne stanice suspendirane u plazmi. Krvne stanice su eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan, a ukoliko je hitno unutar pola sata.
- dan prije uzimanja uzorka krvi potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost te uzeti uobičajene obroke hrane, ali ne premasne
- poslije 22 sata uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol te pušiti
- ako se zna da neka farmakološki aktivna tvar (lijekovi, alkohol, kofein, nikotin, sredstva ovisnosti, oralni kontraceptivi) značajno utječe na koncentraciju analita koji se mjeri, treba je ako je moguće izbjegavati najmanje dva dana prije uzimanja krvi
- za redovite pretrage uzorak krvi od bolesnika uzeti ujutro između 7 i 10 sati dok je bolesnik odmoren i prije nego što je podvrgnut dijagnostičkim i terapijskim postupcima
- nužno je stvoriti uvjete koji osiguravaju da bolesnik bude odmoren i opušten prije uzimanja uzorka krvi zbog mogućih promjena u intermedijarnom metabolizmu ugljikohidrata, lipida i proteina zbog djelovanja kortikosteroida i katekolamina.
Svrha ispitivanja je dokazati ili ne dokazati prisustvo bakterijskog patogena, kvasca ili plijesni u uzorku obriska ili ispirke s radne površine i/ili aparata ili njihovih dijelova.
Pozitivan nalaz: na nalazu je navedena vrsta izoliranog mikroorganizma.
Napomena: uzorak treba uzeti na apsolutno aseptički način.
Vrijeme izdavanja nalaza: 3 - 7 radnih dana.
Kortizol je glavni glukokortikoidni hormon kore nadbubrežne žlijezde čije lučenje stimulira hormon hipofize (ACTH).
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Kortizol je glavni glukokortikoidni hormon kore nadbubrežne žlijezde čije lučenje stimulira hormon hipofize (ACTH) a u krvi je najvećim dijelom vezan za proteine (transkortin, albumin). Glavne fiziološke funkcije kortizola su regulacija metabolizma ugljikohidrata i održavanje ravnoteže vode i elektrolita, a djeluje i imunosupresivno i protuupalno. Kortizol djeluje izravno mehanizmom negativne povratne sprege na lučenje ACTH što se koristi u procjeni funkcije i dijagnostici bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize i hipotalamusa te kod praćenja terapije (Cushingov sindrom, Addisonova bolest).
Kortizol je jedan od tipičnih hormona stresa, a na njegovu koncentraciju utječu različiti faktori kao što su dob ispitanika, doba dana, konzumiranje alkohola, kofeina, pušenje, pretilost.
Povišena vrijednost
Povišene vrijednosti mogu ukazivati na Cushingov sindrom, ali isto tako povišene koncentracije mogu biti prisutne i kod alkoholizma, depresije, anoreksije, prekomjerne tjelesne težine, povišene koncentracije estrogena (oralni kontraceptivi ili trudnoća) ili kod kroničnih sistemskih oboljenja.
Koncentracija kortizola povisuje se i u stresnim situacijama (hipoglikemija, operativni zahvat).
Snižena vrijednost
Smanjenje koncentracije kortizola znak je primarne (Addisonova bolest) ili sekundarne insuficijencije nadbubrežne žlijezde.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
Kortizol je glavni glukokortikoidni hormon kore nadbubrežne žlijezde čije lučenje stimulira hormon hipofize (ACTH).
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
- prije uzimanja uzoraka pacijent ne smije jesti, piti niti prati zube barem 30 minuta
- ukoliko postoji ranica u usnoj šupljini, upala ili bolest, uzorci se ne uzimaju zbog moguće kontaminacije krvlju
- ukoliko pacijent puši ili žvače duhan, ne bi smjeli prikupljati uzorke sline (lažno povišene koncentracije ponoćnog kortizola)
- u laboratoriju podići 4 salivete
- svaku salivetu označiti brojem (1,2,3,4) ili vremenom (satom) kada je uzorak sakupljan
- saliveta se sastoji od 2 epruvetice, u gornjoj se nalazi bijeli vateni tampon na kojega je potrebno nekoliko puta pljunuti (8-10 puta) pri svakom sakupljanju
- prvi uzorak se uzima nakon buđenja (~ 08.00 sati)
- drugi uzorak se uzima 4 sata nakon buđenja (~12.00 sati)
- treći uzorak se uzima 8 sati nakon buđenja (~17.00 sati)
- četvrti uzorak navečer prije spavanja (~23.00 sata)
- uzorke pravilno označene donijeti u laboratorij.
Vrijeme izdavanja nalaza: 2 - 3 tjedna.
Kreatinin se koristi kao pokazatelj bubrežne funkcije. U organizmu nastaje iz kreatina i fosfkreatina koji potječu iz mišića. Stoga je razina kreatinina u krvi proporcionalna mišićnoj masi i vrlo se malo mijenja. Kreatinin se izlučuje putem bubrega.
Određuje se u dijagnostici bubrežnih bolesti i kod procjene funkcije bubrega (klirens kreatinina). Uz ovu pretragu često se određuje i ureja.
Vrijednosti kreatinina ovise o dobi, spolu, mišićnoj masi, rasi i prehrani. Kod konstantne mišićne mase i neometanog izlučivanja urina koncentracije kreatinina u krvi također su konstantne. Međutim, koncentracija kreatinina u serumu nije dovoljno osjetljiv pokazatelj ranih bubrežnih oštećenja. Stoga normalna razina kreatinina u serumu ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.
Povišena vrijednost:
Povećana koncentracija kreatinina u serumu pokazatelj je smanjene bubrežne funkcije kao i opstrukcije mokraćnog sustava raznog porijekla.
Snižena vrijednost:
Snižena vrijednost kreatinina u krvi može se naći kod osoba s mišićnom distrofijom, niskom mišićnom masom ili starijih osoba.
Vrijeme izdavanja nalaza: nalaz je gotov isti dan.
- dan prije uzimanja uzorka krvi potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost te uzeti uobičajene obroke hrane, ali ne premasne
- poslije 22 sata uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol te pušiti
- ako se zna da neka farmakološki aktivna tvar (lijekovi, alkohol, kofein, nikotin, sredstva ovisnosti, oralni kontraceptivi) značajno utječe na koncentraciju analita koji se mjeri, treba je ako je moguće izbjegavati najmanje dva dana prije uzimanja krvi
- za redovite pretrage uzorak krvi od bolesnika uzeti ujutro između 7 i 10 sati dok je bolesnik odmoren i prije nego što je podvrgnut dijagnostičkim i terapijskim postupcima
- nužno je stvoriti uvjete koji osiguravaju da bolesnik bude odmoren i opušten prije uzimanja uzorka krvi zbog mogućih promjena u intermedijarnom metabolizmu ugljikohidrata, lipida i proteina zbog djelovanja kortikosteroida i katekolamina.
Napomena: akutna infekcija