Ateroskleroza i srčani udar

Arterioskleroze su grupa bolesti kod kojih dolazi do stanjivanja i smanjenja elastičnosti arterijske stijenke. Najčešća bolest unutar ove skupine je ateroskleroza koja dovodi do smanjenog protoka krvi uzrokovanog zadebljanjima (plakovima ili ateromima) unutar arterijske stijenke.

Kako nastaju zadebljanja?

Ova zadebljanja nastaju nakupljanjem masnoća na unutarnje stijenke arterija, zbog čega se one djelomično sužavaju (stenoza) ili dolazi do potpunog začepljenja (okluzija). Suženje od 75% uzrokuje smanjenu opskrbu srca kisikom za vrijeme fizičke aktivnosti, dok suženje od 80% smanjuje opskrbljenost srca kisikom čak i u stanju mirovanja. Jedna od posljedica ove bolesti može biti srčani udar te je ateroskleroza jedan od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenom svijetu.

Uzroci i faktori rizika

Uzroci bolesti krvnih žila mogu biti različiti, a često se radi o kombinaciji više različitih faktora koji doprinose njihovom razvoju. Neki od faktora rizika uključuju:

• spol - muškarci su skloniji razvoju ovih bolesti,
• dob - starenjem se povećava rizik arterioskleroza,
• postojanje bolesti srca i krvnih žila u obitelji,
• druge bolesti poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili povišenih masnoća u krvi,
• stil života: pušenje, manjak tjelesne aktivnosti i debljina.

Dijagnoza i liječenje

Ateroskleroza se postupno razvija i simptomi nisu nužno odmah vidljivi. Bolest započinje prvotnim oštećenjima unutarnje stijenke arterije kojeg može uzrokovati bilo koji od ranije navedenih faktora rizika. Kad bi se stanje nakon toga popravilo (npr. prestanak pušenja), krvne žile bi se u potpunosti oporavile. Međutim, ukoliko se oštećenje ponavlja, zadebljanje koje nastaje na unutarnjoj stijenki arterija se povećava. Kroz vrijeme, smanjuje se protok kisika i povećava tlak unutar arterije. Ateroskleroza se obično dijagnosticira tek u trenutku kad posljedice ovog stanju postanu vidljive, a može se utvrditi arteriografijom ili doplerskom ultrasonografijom.

S obzirom na to da se liječenje ateroskleroze zasniva na liječenju stanja uzrokovanih njome, poput srčanog ili moždanog udara, najveći naglasak se stavlja na prevenciju. Ona prvenstveno uključuje smanjivanje faktora rizika zdravim načinom života (ishrana bez previše masnoća, adekvatna fizička aktivnost, prestanak pušenja). U slučaju da je do oštećenja već došlo, prevencija uključuje kontrolu bolesti, odnosno sprečavanje pogoršanja postojećeg stanja praćenjem i liječenjem bolesti.

U SYNLAB poliklinici možete provjeriti stanje masnoća u krvi, poput razine kolesterola i njegovih frakcija HDL- i LDL-kolesterola, te triglicerida, ali i ostalih parametara bitnih u obradi ateroskleroze poput homocisteina, hsCRP-a, glukoze i drugih.