Ostvarite 10% popusta na gotovinsko plaćanje za iznose od 150€ ili više. Napomena: Različiti popusti se ne zbrajaju.

Svatko od nas ima jedinstven genski kod koji je zapravo kombinacija nasljednih osobina naših roditelja. Zahvaljujući različitim genskim kodovima, svatko od nas je različit.

Bilo da se radi o vanjskom izgledu, tjelesnim sposobnostima ili pak sklonosti bolestima. No, to ujedno znači i da će svatko od nas različito reagirati na terapiju istim lijekovima.
Razlog tome leži u činjenici da su geni ti koji kodiraju, odnosno „daju upute“ jetrenim enzimima o tome kako trebaju razgrađivati određene supstance od kojih su sastavljeni lijekovi.
Tako će netko određenu dozu lijeka razgraditi vrlo brzo, dok će nekom drugom trebati više vremena, pa ta ista doza može kod drugog čovjeka dovesti do toksičnih razina lijeka u organizmu. Upravo se iz ovog razloga javljaju nuspojave kod uzimanja lijekova.
Srećom, rješenje nam dolazi iz područja farmakogenetike.

Farmakogenetika – kako geni utječu na djelovanje lijekova

Način na koji pojedinac metabolizira lijek varira od osobe do osobe te nije važno je li netko mlad ili star, zdrav ili bolestan – odgovor na pitanje djelovanja lijekova krije se u genima.
Farmakogenetika je grana genetike koja se bavi proučavanjem utjecaja genskih varijacija na djelovanje lijekova. Dakle, farmakogenetika je ta koja proučava aktivnost enzima koji metaboliziraju lijekove, a kojima upravlja jedinstven genski kod pojedinca.

Poznavanjem genskog koda osobe možemo:

  • odrediti idealan lijek koji najbolje odgovara individualnom genskom kodu,
  • optimizirati doze i učestalost uzimanja lijekova s obzirom na brzinu razgradnje,
  • spriječiti nuspojave nastale prevelikim dozama,
  • poboljšati djelovanje lijekova, odnosno ubrzati ozdravljenje.

 

No kako bismo dobili tu sliku gena, potrebno je prvo napraviti genski test.

MyPGx genski testovi za optimalno djelovanje lijekova

U sklopu MyPGx genskog testa analiziramo genske varijacije u molekulama proteina (enzima) koji su zaduženi za razgradnju i distribuciju lijekova u organizmu.
Nakon što smo uzeli uzorak za analizu, rezultati će biti dostupni u roku od 14 radnih dana te dostavljeni nadležnom liječniku ili laboratoriju.
Kroz dobivene rezultate vidljivo je koji enzimi jače, a koji slabije djeluju kod razgradnje lijekova te kako to utječe na djelovanje lijekova u organizmu. Sukladno tome, postoje četiri fenotipa s obzirom na razinu aktivnosti enzima:

  • spori/slabi metabolizatori – moguće više nuspojava kod prosječnih doza zbog smanjenog metabolizma i stoga povišenih koncentracija lijeka u organizmu, ali i izostanak djelovanja lijeka zbog neaktivnosti enzima kod primjene prolijekova.
  • srednje brzi metabolizatori – doziranje lijekova treba prilagoditi, moguće su nuspojave u nešto manjem opsegu.
  • brzi/normalni metabolizatori – pokazuju očekivani učinak kod primjene prosječnih doza lijeka.
  • vrlo brzi metabolizatori – zbog ubrzanog metabolizma i prebrze razgradnje je moguć izostanak postizanja terapijskih koncentracija i učinkovitost lijeka, a postoji i rizik od nuspojava kod uzimanja prolijekova zbog predoziranja.

 

Čak jedna od četiri osobe ima nuspojave prilikom uzimanja lijekova, no na temelju ove analize, liječnik može optimizirati terapiju lijekovima kako bi ona imala najbolji učinak uz minimalne nuspojave.