Osteoporoza - "tiha pandemija"

Osteoporoza je kronična metabolička bolest koštanog sustava obilježena smanjenjem gustoće i čvrstoće kosti zbog čega one postaju porozne.

Osteoporoza predstavlja jednu od pet najčešćih kroničnih bolesti i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama svijeta. Često se ova bolest naziva "tihom epidemijom" budući da se, razvojem nakon niza godina, najčešće otkrije kada blaga trauma izazove prijelom ili kada se na rendgenskoj snimci otkrije "isprana" kost.

Osoba uglavnom nije svjesna prijeloma koji često prođe klinički nijemim tijekom, s pojavom boli tek nekoliko tjedana kasnije. Osim boli, javlja se umor koji se često zanemaruje, zatim smanjenje pokretljivosti kralježnice i povećanje napetosti muskulature što rezultira gubitkom visine i pojavom pogrbljenosti.

Prijelomi kostiju (ponajviše kuka, kralježnice i podlaktice) su najopasnija posljedica osteoporoze te jedan od glavnih uzroka trajne invalidnosti i smrtnosti u osoba treće životne dobi. Isto tako, do nedavno se smatralo da je osteoporoza bolest žena u postmenopauzi. Međutim, trećina oboljelih od osteoporoze su muškarci. Brojne epidemiološke studije govore da će svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjeti bar jedan osteoporotični prijelom.

Kost je živi organ koji se svakodnevno mijenja i preoblikuje, izgrađuje i razgrađuje. Čine ga koštane stanice – osteoblasti, osteociti i osteoklasti – zatim mineralizirani i nemineralizirani matriks te prostor koji uključuje koštanu srž, vaskularne kanale, kanalikule i lakune. Makroskopski razlikujemo dva osnovna tipa koštanog tkiva – spužvasto, koje čini 20% skeleta i veći dio strukture kralješka a građeno je od mreže koštanih gredica –  i kompaktno, koje čini oko 80% skeleta, daje čvrstoću kostima i sačinjava vanjski, tvrdi dio kosti.

Oblikovanje i veličina kosti rezultat je procesa modeliranja, kroz koji se odstranjuje koštano tkivo na jednom mjestu i stvara na drugom. Na taj proces se nastavlja proces remodeliranja (pregradnje), a to je fiziološki način obnavljanja kosti, tj. popravljanje mikropukotina koje se stvaraju u kostima usljed stalnog mehaničkog opterećenja. Ravnoteža razgradnje i izgradnje kosti važna je za normalan proces pregradnje i održavanja koštane mase, a remodeliranjem se postiže potpuno obnavljanje kostura odrasle osobe svakih deset godina.

Uloga kostiju u ljudskom tijelu je raznovrsna. Kosti pružaju potporu, omogućuju nam kretanje i ravnotežu i skladište su mnogih kemijskih tvari neophodnih za normalno funkcioniranje organizma. Sadrže brojne minerale, od kojih je najvažniji kalcij koji im daje čvrstoću, a oko 70% čini potporna, elastična tvar koja se naziva kolagen. Mnogi čimbenici pomažu u održavanju ravnoteže pregradnje kostiju. Hormoni PTH (parathormon) i vitamin D kontroliraju razinu kalcija u kostima. Kortizol iz nadbubrežne žlijezde kao i lijekovi koji sadržavaju kortizol uzrokuju gubitak kalcija iz kostiju. Hormon rasta povećava količinu kolagena. Spolni hormoni imaju izrazit utjecaj na kosti – u menopauzi gubitak estrogena uzrokuje ubrzani gubitak koštane mase. Višak hormona, poput viška PTH ili hormona štitnjače, također može uzrokovati gubitak kalcija. Poremećaj ravnoteže u korist razgradnje (npr. u postmenopauzi) dovodi do gubitka koštane mase i osteoporoze te povećava krhkost kostiju i sklonost prijelomima.

Osteoporoza je prekomjerni gubitak kalcija i koštanog tkiva. Proces stvaranja i gubitka kosti uobičajeni je fiziološki proces koji se odvija kontinuirano tijekom cijelog života, a kada stvaranje kosti postane sporije od gubljenja koštanog tkiva, dolazi do nastanka osteoporoze.

Možemo razlikovati primarni i sekundarni oblik osteoporoze.

Primarnu osteoporozu dijelimo na postmenopauzalnu, nastalu kao posljedica manjka spolnih hormona (estrogena), i senilnu (staračku), koja se tipično javlja nakon 70. godine života te je posljedica gubitka kalcija ovisnog o godinama i neravnoteži između nestajanja i stvaranja kosti. Žene često imaju i postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu.

Sekundarna osteoporoza javlja se u manje od 5% ljudi a posljedica je duljeg uzimanja određenih lijekova (antikoagulansa, antiepileptika, kemoterapeutika, glukokortikoida) te kroničnih bolesti koje pridonose gubitku koštane mase: hipertireoza, hiperparatireoidizam, reumatoidni artritis, TBC, sarkoidoza, kandidijaza, kronična renalna insufincijencija, KOBP, te razne bolesti probavnog sustava. Nastaje i kod depresivnih poremećaja zbog povećanih razina hormona kortizola, zatim kod malignih bolesti, kroničnog alkoholizma te poremećaja prehrane (zbog nedovoljnog unosa kalcija i vitamina D).

Kako bi se usporila i ublažila osteoporoza, potrebno je obratiti pozornost na različite faktore rizika koji imaju ulogu u mehanizmu nastanka osteoporoze.

U prvom redu treba paziti na dovoljnu fizičku aktivnost, smanjenje konzumacije alkohola i pušenje. Dugoročna primjena lijekova kao što su kortikosteroidi (npr. kod astme) nose vrlo velik rizik od gubitka kalcija. Osteoporozi također dopridonosi i dugotrajno uzimanje lijekova za bolesti štitnjače, zatim antiepileptici, kao i drugi lijekovi koji povećavaju gubitak gustoće kostiju poput imunomodulatora. Bolesti koje smanjuju razinu testosterona također mogu doprinijeti povećanom riziku kod muškaraca (npr. liječenje karcinoma prostate ili bolest testisa).

Na dovoljan unos kalcija i primjeren unos vitamina D trebaju paziti i mlađe žene koje se bave intenzivno atletikom (npr. maratonom), a isto tako i mlađe žene koje imaju problema sa bolestima prehrane (anoreksija, bulimija), posebno u slučaju izostanaka mjesečnica. Prehrana može imati važan utjecaj na razvoj osteoporoze. Primjerice, veće količine natrija (kod pretjeranog soljenja hrane) vežu kalcij pa smanjuju njegovu raspoloživost za ugradnju u kosti i na taj način pomažu smanjenju čvrstoće kosti.

Odgovarajuća opskrba vitaminom D nužna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti, a djelovanje sunca na kožu primarni je izvor vitamin D. U ljudi koji izbjegavaju izlaganje suncu, a pogotovo kod starijih osoba, može doći do manjka vitamina D.

U dijagnosticiranju osteoporoze koriste se klinički pregled, mjerenje koštane gustoće i laboratorijske pretrage. Zlatni standard u dijagnostici osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje mineralne gustoće kosti (engl. bone mass density, BMD). Liječenje obuhvaća lijekove, uzimanje kalcija i D vitamina te fizičku aktivnost.

Laboratorijska obrada uključuje mjerenje razina kalcija, fosfata, alkalne fosfataze, hormona štitnjače, PTH, osteokalcina, beta-crosslapsa, vitamina D, spolnih hormona i hormona nadbubrežnih žlijezda i druge pretrage prema preporuci specijalista.