Prevencija moždanog udara i rizične skupine
Moždani udar je neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka ili krvarenjem u moždano tkivo.
Djelomično ili u potpunosti prekinut dotok krvi u određeni dio mozga uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u onim dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila.
Na neke faktore rizika od moždanog udara, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, no utjecati je moguće na mnoge druge faktore rizika promjenom navika i odgovornim ponašanjem. Starije osobe sklonije su obolijevanju od moždanog udara nego mlađe, no čak 46% moždanih udara nastaje između 45. i 59. godine života, što ga čini velikim zdravstvenim problemom te je potrebno paziti na životne navike u svim dobnim skupinama. Nadalje, rizičnim faktorima smatra se i povišen krvni tlak, pušenje, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, debljina, značajno suženje karotidnih arterija, nezdrava prehrana, stres te manjak tjelesne aktivnosti. Neki od faktora rizika direktno povećavaju mogućnost nastanka moždanog udara dok drugi djeluju indirektno povećavajući sklonost nastanka bolesti koje dovode do moždanog udara. Uklanjanjem ili umanjivanjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost njegovog nastanka.
Prvi korak pri smanjenju rizika je nezdravu prehranu zamijeniti zdravom. Pod nezdravom prehranom smatramo namirnice koje obiluju zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu hranu te hranu bogatu kolesterolom. Zdravom prehranom, odnosno mediteranskom, dominiraju nezasićene masti poput maslinovog ulja, voća i povrća, plave ribe te hrana bogata vlaknima. Potrebno je smanjiti i prekomjernu tjelesnu težinu jer se pretilost i tjelesna aktivnost smatraju jednim od glavnih faktora rizika za nastanak moždanog udara.
Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi te značajno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa pri liječenju navedenih bolesti te uzimaju propisane lijekove jer se primjerenom kontrolom bolesti može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara. Također, u cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer ova štetna navika može i do šest puta povećati rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta.
Tijelo ponekad daje upozoravajuće znakove prije samog moždanog udara. Znakovi koje nikako ne smijete zanemariti su nagla slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, koje se posebno javljaju na samo jednoj strani tijela; nagla zbunjenost, problemi s govorom ili razumijevanjem; nagle smetnje vida na jednom ili oba oka; nagla nemogućnost hodanja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije te nagla jaka glavobolja nepoznata uzroka. Ako primijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog udara, posjetite liječnika što je brže moguće. Sve osobe koje su doživjele moždani udar treba hospitalizirati te je u slučaju težeg oblika bolesti potrebno intenzivno bolničko liječenje.
Kako bi izbjegli moždani udar koji može imati fatalne posljedice, potrebno je što je više moguće smanjiti rizične navike. Uz to, današnja medicina nudi velik izbor lijekova koji reguliraju krvni tlak, masnoće i razinu šećera u krvi. Na većinu čimbenika rizika možemo utjecati zdravijim načinom života i redovitim kontrolama koje je najbolje primijeniti što ranije.
