Prvi simptomi demencije

Demencija kao sindrom uzrokovan bolešću mozga obuhvaća bolesti i stanja koje karakterizira značajno smanjenje intelektualnog funkcioniranja, ali i narušavanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Demencije se mogu podijeliti na više potkategorija: Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, demencija Lewyevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i demencija povezana s HIV infekcijom. 

Demencije mogu biti prvenstveno neurodegenerativni poremećaji koji su posljedica nekog drugog stanja.  Uzrokuju višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija kao što su pamćenje, mišljenje, orijentacija te mnoge druge, a smanjenje intelektualnog funkcioniranja vrlo je individualno. Za bolest je karakteristično kako oštećuje pamćenje pri usvajanju, pohranjivanju i reprodukciji novih informacija. Sjećanja poznata od ranije također se mogu izgubiti, no to je česti slučaj u kasnijem stadiju bolesti.

Kao posljedice bolesti razlikuju se tri oštećenja:

• Agnozija – oštećena sposobnost identifikacije predmeta usprkos očuvanog osjeta,
• Apraksija – oštećena sposobnost izvođenja naučenih motoričkih zadataka usprkos očuvanoj motoričkoj funkciji,
• Afazija – oštećena sposobnost razumijevanja ili korištenja jezika koje mogu dodatno ograničiti funkcionalnu sposobnost.

Dakle, demencija nije samo poremećaj sjećanja, već utječe na sposobnost mišljenja, rasuđivanja te smanjuje stvaranje novih misli. No kod prvotnog dijagnosticiranja demencije, uvijek treba obratiti pažnju na pad sposobnosti mišljenja i pamćenja jer one neposredno dovode do narušavanja aktivnosti svakodnevnog života.

Rani simptomi demencije uključuju:

• teško učenje i pamćenje novih informacija,
• oštećenu kratkoročnu memoriju,
• razvijanje jezičnih poteškoća (primjerice često traženje riječi),
• nagle promjene raspoloženja i promjene ličnosti,
• progresivne poteškoće sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (primjerice snalaženje u prostoru ili pamćenje gdje su odložili svoje stvari),
• oštećena sposobnost apstraktnog razmišljanja te donošenje procjena.

Iako rane faze demencije ne moraju ugroziti socijalnost, bliži krug oboljelog može primijetiti neobično ponašanje praćeno emocionalnom nestabilnošću.
Demencija se može pojaviti u bilo kojoj dobi, no prvenstveno zahvaća starije osobe. Postotak oboljelih je 5% između 65 i 74 godina te raste do 40% za osobe između 75 i 85 godina. Bolest se smatra razlogom za boravak u domovima za starije u više od 50% slučajeva.
Simptomi na koje je potrebno obratiti pažnju pri sumnji na Alzheimerovu bolest:

• dob,
• obiteljska sklonost bolesti,
• brzina razvoja bolesti,
• druge bolesti (povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili bolest štitnjače) – dijagnoza se postavlja u čak 85% slučajeva.

Simptomi u srednjoj fazi:

• teško učenje novih informacija i sjećanje na nedavno naučene,
• pamćenje ranijih događaja je smanjeno, ali nije u potpunosti izgubljeno,
• progresivna promjena osobnosti – javlja se iritiranost, anksioznost, egocentričnost i razdražljivost, ili suprotno, pasivnost koja se očituje depresijom i neodlučnošću,
• nemogućnost obavljanja osnovnih svakodnevnih zadataka (npr. kupanje, hranjenje, oblačenje),
• poremećaji ponašanja koji se očituju time da bolesnici lutaju te naglo postaju neprijateljski raspoloženi ili fizički agresivni.

Depresija može imitirati demenciju te se nekada nazivala i pseudodemencijom, no ova su dva poremećaja često istodobna. Naime, promjene kognicije nastaju sa starenjem, međutim one nisu nužan pokazatelj demencije.

Ako sumnjate na demenciju potrebno je napraviti laboratorijske pretrage koje uključuju mjerenje razina elektrolita, provjeru vitaminskog statusa (najviše vitamina B12 i folne kiseline) te CT ili MR mozga, kako bi se isključile druge bolesti mozga (primjerice moždani udar ili tumor mozga).

Potrebno je osvijestiti osobe oboljele od demencije da promjena njihova ponašanja nije posljedica njihove osobnosti već oboljenja. Pravovremeno dijagnosticiranje ove bolesti uvelike produžuje period samostalnosti i neovisnosti oboljele osobe, a odgovarajuća terapija služi usporavanju napredovanja bolesti i ublažavanju simptoma.