Svjetski dan borbe protiv AIDS-a – HIV/AIDS od početka do danas

HIV i AIDS dva su termina koja se često mijenjaju, no zapravo su u potpunosti različiti.

 HIV je oznaka za Human Immunodeficency Virus, odnosno virus humane imunodeficijencije. To je retrovirus koji napada bijele krvne stanice, T-limfocite, uništava ih i dovodi do slabljenja imuniteta. Zbog toga se organizam ne može uspješno braniti protiv infekcija uzrokovanih mikroorganizmima (bakterijama, virusima, gljivicama) te se bolesti uzrokovane njima mogu pokazati fatalnima. Samu skupinu retrovirusa karakterizira to što se razmnožava pomoću energije koju dobiva iz inficirane stanice, a nikako samostalno.

Najveći broj osoba zaraženih HIV-om bilježi se kod muškaraca u dobi od 25 do 39 godina. Infekcija ovim virusom često nema nikakve simptome i iz tog razloga se prenosi (spolnim putem, krvlju, iglama intravenski ili s majke na dijete) bez da je zaražena osoba svjesna da širi zarazu. Ako se simptomi ipak jave, to je obično nakon 3. tjedna i slični su onima klasične gripe, s kojima se mogu zamijeniti, pa će bolest trajati i do 10 godina prije nego što se dijagnosticira.

AIDS (Acquired Immunodeficiency Syndrom), s druge strane, je bolest koja je uzrokovana HIV virusom i predstavlja posljednji stadij infekcije. AIDS se dijagnosticira mjerenjem broja T-limfocita (koje HIV uništava) u krvi, a zbog nesposobnosti organizma da se obrani od bolesti često završava fatalno. Drugim riječima, AIDS zapravo predstavlja brojne bolesti i infekcije koje pogađaju naš organizam i koje će zdrave osobe preboljeti, a s kojima se one zaražene HIV-om ne mogu boriti zbog narušenog imunološkog sustava.

AIDS – od početaka do danas

Stručnjaci sa sveučilišta Oxford i Leuven proveli su studiju temeljenu na proučavanju genske arhitekture HIV virusa, kojom su došli do prvih oblika HIV-1 virusa. Istraživanje je pokazalo da je HIV virus zapravo mutirana verzija SIV virusa koji napada čimpanze, a nakon inicijalnih zaraza koje nisu dovele do pandemije, 1920. godine u Kinshasi u (tada belgijskom) Kongu došlo je do savršenih uvjeta za njegovo širenje po cijelom svijetu – velika prostitucija, slaba higijena i dobra povezanost s ostatkom svijeta. Virus je potom iz Afrike prešao na Haiti, pa na Karibe te 1970-ih godina stigao u New York, a već je 1980-ih godina bio raširen diljem svijeta te prozvan „kugom 20. stoljeća“.

Termin AIDS prvi je puta upotrijebljen 1982. godine, a uzročnik bolesti (HIV virus) dijagnosticiran je 1984. godine.

Danas otprilike 38.4 milijuna ljudi diljem svijeta živi s HIV virusom, a afrička je regija i dalje najviše pogođena – čak 3.4% odraslih je zaraženo, a zbog lošeg zdravstvenog sustava pretpostavlja se da još mnogo slučajeva nije ni zabilježeno. Od prvog zabilježenog slučaja zaraze u Hrvatskoj 1985. godine do kraja 2021. godine registrirano je 1904 osoba zaraženo HIV-om, njih 593 oboljelo je od AIDS-a, a 245 osoba umrlo je od AIDS-a. Hrvatska spada u države s niskom stopom incidencije s otprilike 93 novozabilježena slučaja godišnje. Iako ne postoji lijek za HIV/AIDS, postoje lijekovi poput zidovudina (poznat kao AZT) koji se koriste kod prvih znakova AIDS-a te za prevenciju te bolesti kod HIV-pozitivnih osoba. Lijekovi poput indinavira pak smanjuju količinu virusa u krvi, dok trojna terapija (visokoaktivna antiretroviralna terapija) produžuje životni vijek osobama s AIDS sindromom.

Test koji utvrđuje prisutnost HIV virusa jedina je sigurna opcija za dijagnozu, početak terapije i prevenciju širenja bolesti.

Zato posjetite Synevo polikliniku i obavite potrebnu laboratorijsku pretragu!