Važnost dojenja

Dojenje stvara posebnu povezanost majke i djeteta koja ima pozitivni utjecaj na razvoj bebe, ali i zdravstveno stanje majke.

Majčino mlijeko najpotpunija je hrana za novorođenče. Dijete treba sisati kad god poželi i koliko god želi, čime će zadovoljiti ne samo glad i žeđ nego i urođenu potrebu za sisanjem. Tijekom prvih mjeseci života imunološki sustav djeteta još nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzročnicima bolesti iz njegovog okruženja. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva zaštitne tvari koje će spriječiti ili odgoditi razvoj mnogih kroničnih bolesti i alergija, a u slučaju da se bolest pojavi, dijete će je lakše i uspješnije savladati. 

U prva tri dana nakon rođenja djeteta nastaje kolostrum, prvo mlijeko. Majka ga izlučuje 2 i 20 mililitara, no ta mala količina je sasvim dovoljna za tek rođenu bebu.  On je veoma važan za dijete i majku, djecu štiti od infekcija, a majci je bitan jer kontaktom kožom na kožu i čestim dojenjem tijelo luči hormon oksitocin, koji pospješuje kontrakcije maternice, omogućava njezino stezanje i sprečava dugotrajno krvarenje. Česti podoji (minimalno osam puta tijekom 24 sata) u prva tri dana jako su važni kako bi se sakupilo dovoljno mlijeka za buduća dojenja. 

Za vrijeme dojenja majci se preporučuje zdrava, raznovrsna prehrana koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti. Najbolja hrana je organska i izvorna, sa što manje začina i dodataka. Poželjno je uvrstiti u prehranu svježe voće i povrće, peciva od cjelovitog zrna žitarica, kao i hranu bogatu kalcijem i bjelančevinama. Hrana koju majka konzumira mijenjat će okus njenog mlijeka te će se dijete na taj način izložiti različitim okusima što ranije. To će rezultirati manjim problemima s dohranom i kasnije prihvaćanjem raznovrsnije hrane. Jedina iznimka ovog pravila o raznovrsnoj prehrani je prisutnost alergijskih reakcija u obitelji jer može doći do povećanja rizika od alergija kod djeteta. U tom slučaju poželjno je da majka u trudnoći, ali i za vrijeme dojenja, izbjegava konzumaciju poznatih alergena.

Jedan od načina sprječavanja pojave alergija je dojenje do dobi od 6 mjeseci jer se na taj način beba kasnije izlaže potencijalnim alergenima. Majčino mlijeko također sadrži antitijela, među kojima je i slgA, koji stvara zaštitni sloj na unutrašnjoj stijenci djetetovih crijeva te na taj način spriječava prodiranje potencijalnih alergena. Nažalost, svega 16 posto žena uspijeva isključivo dojiti do šest mjeseci djetetova života. Najčešći uzrok preranog prestanka dojenja je mastitis, odnosno bolna upala nastala zbog skupljenog mlijeka. Dojenje ima značajnije pogodnosti i za majke. Ono smanjuje faktore rizika kod bolesti žena kao što su rak dojke i ženskih spolnih organa te srčanih bolesti.

Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne čimbenike koji su potrebni za rast i razvoj djeteta, no ukoliko dojenje nije moguće, preporučaju se umjetne mliječne formule koje su svojim sastavom prilagođene dobi djeteta.