Zašto se poremećaji prehrane ne prepoznaju lako?

Glavni oblici poremećaja prehrane su anoreksija i bulimija. Uz ovu osnovnu podjelu, često se javlja i poremećaj kompulzivnog prejedanja.

Istraživanja su pokazala kako je prosječna dob javljanja anoreksije s 14 godina, a bulimije s 18 godina, no to ne znači da se simptomi ne mogu javiti i kasnije. Obje bolesti češće su kod djevojaka, no kod muške populacije njih čak 5-10% pati od anoreksije, a 10-15% od bulimije. Potrebno je napomenuti da osoba može oboljeti i od kombinacija bolesti u isto vrijeme.

Poremećaj se može razviti zbog brojnih faktora, no oni najčešći su vezani uz osobine ličnosti i obiteljske odnose, obiteljsku povijest oboljenja od poremećaja prehrane, emocionalna nestabilnost, sklonost debljanju, društveni pritisak na vitkost, depresija... Osobe koje obolijevaju najčešće su niskog samopouzdanja i perfekcionisti te se zato poremećaji mogu pojačano pojavljivati kod sportaša, ali i kod plesača, modela ili bilo kojeg zanimanja u kojem je bitna niska tjelesna težina. Jedan od razloga pojave upravo u tinejdžerskoj dobi jest prirodno povećanje tjelesnih masti kod djevojaka što mogu doživljavati kao nešto nepoželjno. Istraživanje je pokazalo kako je u Hrvatskoj procijenjena brojka oboljelih od anoreksije više od 40 000, no ono što zabrinjava jest da od svih psihičkih bolesti dominira po postotku smrtnih slučajeva. Naime, ako je tjelesna težina osobe 15% manja od prosječne, dolazi do smanjenja funkcija središnjeg živčanog sustava, poremećaja u funkciji niza organa i hormonskog disbalansa što može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica.

Oboljeli od poremećaja prehrane imaju potpuno iskrivljenu sliku o sebi te se, iako izgledaju optimalno ili pothranjeno, osjećaju debelo i percipiraju kao pretile osobe. Počinju otkazivati druženja s prijateljima ili bilo kakav oblik aktivnosti koji uključuje konzumaciju hrane, povlače se u sebe te su nerijetko depresivni.

Simptomi koji upozoravaju da je osoba sklona poremećajima prehrane:

• iracionalni strah od debljanja
• pretjerano vježbanje
• krivnja nakon obroka
• držanje vrlo restriktivnih dijeta
• bijeg od problema i neugodnih emocija preko hrane
• izraženo nezadovoljstvo svojim tijelom

Na početku razvoja poremećaja prehrane simptomi se javljaju postepeno i nisu toliko naglašeni. Osoba osjeća krivnju te se povlači u sebe i ne dijeli s drugima emocije vezane uz hranu. No, s vremenom njihov problem s prehranom postaje očitiji jer osoba sve manje može kontrolirati svoje ponašanje i unos hrane.

Anoreksiju karakterizira trajno ograničavanje kalorijskog unosa te neprestani strah od dobitka na težini. Osobe oboljele od anoreksije imaju iskrivljenu sliku o svom tijelu te se, kako bi zadovoljile svoju iracionalnu želju za mršavošću, podvrgavaju ekstremnom gladovanju, ograničavanju unosa hrane i/ili prekomjernom vježbanju. Iako oboljeli pokušavaju sakriti simptome, znakovi za uzbunu su:

• nagli gubitak težine
• strah od debljanja unatoč neprestanom mršavljenju
• povlačenje iz društvenih aktivnosti koje uključuju hranu
• kompulzivno kontroliranje unosa kalorija
• nedostatak energije i nagla osjetljivost na hladnoću
• često vaganje

Bulimija

Bulimiju je puno teže prepoznati od anoreksije jer nije nužno da osobe izgledaju pothranjeno, budući da većina osoba s ovim problemom ima optimalnu ili čak prekomjernu tjelesnu težinu. Za bulimiju je karakteristično prejedanje nakon kojega slijedi faza pročišćavanja (gladovanje, pretjerana tjelovježba, samoizazvano povraćanje, korištenje laksativa). Neki od simptoma su:

• često odlaze u kupaonicu odmah nakon obroka
• u kratkom vremenu unose izrazitu količinu hrane tijekom koje gube kontrolu nad hranom (prejedanje)
• osjećaj krivnje i gađenja prema sebi
• redovito korištenje laksativa ili diuretika

Kompulzivno prejedanje

Osoba ima epizode prejedanja, najčešće nakon neke situacije ili razmišljanja koje su rezultirala neugodnim osjećajima. Osoba pokušava zatomiti takve osjećaje hranom, međutim nakon prejedanja se osjeća još gore zbog pojave emocija krivnje i neugode. Razlika između kompulzivnog prejedanja i bulimije jest ta da osoba fazu prejedanja ne pokušava nadoknaditi s fazom pročišćavanja. Simptomi poremećaja kompulzivnog prejedanja su:

• osoba jede sve dok se ne javi osjećaj neugodne popunjenosti ili mučnine
• jede brže nego što je uobičajeno
• prejedanje se javlja najmanje jednom tjedno u periodu od tri mjeseca
• osoba ima osjećaj gađenja prema sebi nakon prejedanja
• strah od nemogućnosti kontrole nad hranom

Poremećaji prehrane ozbiljan su zdravstveni problem koji se ne smije ignorirati. Uz ovaj poremećaj oboljele osobe često imaju osjećaj krivnje i srama tako da će nastojati što više sakriti svoj problem od bližnjih. Također, poremećaje prati i depresija, anksioznost te negiranje problema što još više otežava dijagnosticiranje. U Hrvatskoj sve više jača svijest o problemu poremećaja prehrane te ako prepoznate ove simptome kod sebe ili drugih, ne oklijevajte savjetovati se sa stručnom osobom.