Život u oblaku dima

Pušenje cigareta šteti svim organima u tijelu, uzrokuje mnoge bolesti te smanjuje kvalitetu života. Većina pušača započinje ovisnost u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj puši do 23% adolescenata, a od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi

Dim cigarete sadrži oko 4000 različitih tvari koje stvaraju fiziološku i psihološku ovisnost o nikotinu. Tri su glavne skupine štetnih tvari duhanskog dima: ugljični monoksid, katran i nikotin. Već nakon popušene prve cigarete nastaje štetni učinak ugljičnog monoksida koji se veže na hemoglobin eritrocita 200 puta brže od kisika te tako smanjuje koncentraciju kisika u tkivima.

Pri izgaranju duhana nastaju nestabilne molekule s mnoštvom slobodnih radikala koji se spajaju s drugim molekulama te posljedično oštećuju tkivo, a u slini smanjuju količinu obrambenog imunoglobulina IgA. Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje koje stvara zloćudne tumore kao što su rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice...

Kod pušenja, otrovne tvari u cigareti ulaze u krvožilni sustav te čine krv gušćom. Tako se povećava mogućnost stvaranja ugrušaka, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. Nadalje, sužavaju se arterije, sprječavajući kisikom bogatu krv da u potrebnoj količini dođe do organa što kao posljedicu može uzrokovati srčani ili moždani udar.

Kod pušača se povećava i količina enzima koji razaraju elastično plućno tkivo. Tako pluća postaju nezaštićena, a što pušenje dulje traje, dim cigarete je sve štetniji, a imunološki sustav sve slabiji. Kod pušača je značajno češći kronični bronhitis i emfizem koji karakterizira kašalj, iskašljavanje te otežano disanje, kao i trajni i nepovratni gubitak plućne funkcije s posljedicama za cijeli organizam. Oko 70-80% umrlih zbog bolesti pluća bili su pušači kao i 95% umrlih od raka pluća. Rizik od raka bronha kod pušača koji puši 20 cigareta dnevno kroz 40 godina je 60 puta veći nego kod nepušača. Također je dokazano kako žene imaju 1,5 puta veći rizik obolijevanja za istu izloženost dimu cigarete, odnosno da su žene osjetljivije na štetne učinke dima cigarete nego muškarci.

U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine, žgaravicu, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani čir i čir dvanaesterca. Pušenje može uzrokovati impotenciju kod muškaraca, pa čak i biti jedan od uzročnika raka testisa. Također je dokazano kako žene koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od neplodnosti ili izvanmaternične trudnoće.

Uz katastrofalne posljedice na zdravlje, pušenje ima i utjecaj na vaš budžet. Osoba koja puši jednu kutiju cigareta dnevno, čija je cijena €4 - €5, godišnje popuši od €1.200 do €1.400, to znači da u jednoj godini prosječni pušač popuši do 72% više od jedne prosječne hrvatske plaće.

Dobro je zapamtiti da jaka želja za cigaretom traje 3 minute, nikada dulje, a možete je suzbiti tako da operete zube, prošetate, popijete čašu vode ili pojedete neko voće. Prestanak pušenja je najveći korak koji možete učiniti prema zdravom životu.