PV i APTV za određivanje poremećaja koagulacije
Poremećaje koagulacije važno je dijagnosticirati na vrijeme kako bi se spriječile daljnje komplikacije.
Svi znamo da, kad se ozlijedimo i započne krvarenje, moramo staviti flaster i da će krvarenje prestati u roku od 5 do 10 minuta. Ovo je zapravo odgovor našeg organizma na povredu krvne žile i naziva se hemostaza. Jedna od faza hemostaze je zgrušavanje, odnosno koagulacija krvi – stvaranje krvnog tromba koji sprječava daljnji gubitak krvi.
Faktori koji dovode do koagulacije su brojni, no najvažniji su proteini, koji nastaju u jetri.
Koagulacija se odvija u tri faze:
- kalcijevi ioni i drugi faktori zgrušavanja stvaraju aktivator protrombin,
- aktivator protrombina pretvara protrombin istoimenu krvnu bjelančevinu u trombin,
- trombin djeluje na fibrinogen i pretvara ga u fibrin. U njegovoj se mrežici nakupljaju krvne stanice i stvaraju „zaštitni sloj“ na mjestu ozljede.
Ipak, u određenim slučajevima koagulacija može izostati ili pak može biti vrlo slaba.
Protrombinsko vrijeme je test za poremećaje koagulacije koji su u vezi s vanjskim putem zgrušavanja.
Što je smanjena koagulacija?
Da postoji neki poremećaj koagulacije, mogu nam dati do znanja neki od simptoma:
- često krvarenje iz nosa (iako nije došlo do ozljede),
- pojava modrica (iako nije došlo do udarca),
- sporo zgrušavanje krvi kod velikih ozljeda,
- hladni ekstremiteti (ruke i noge).
Nemogućnost ili smanjena sposobnost zgrušavanja krvi rezultat je smanjenje količine ili pak izostanka nekog od elemenata koji su važni za koagulaciju krvi.
Zašto dolazi do poremećaja koagulacije?
Do smanjene sposobnosti koagulacije može doći iz više razloga.
Neki su poremećaji urođeni. Hemofilija A je rezultat nedostatka koagulacijskog faktora VIII te hemofilija B kod koje nedostaje faktor IX. Hemofilija je u većini slučajeva nasljedna, dok u manjem postotku do nje dolazi zbog mutacija gena koji sintetiziraju faktore koagulacije.
Do smanjene sposobnosti koagulacije mogu dovesti i bolesti jetre, nedostatak vitamina K, liječenje varfarinom ili nefrakcioniranim heparinom.
S druge strane, može doći i do povećane koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi koja je također po život opasna. U slučajevima hiperkoagulabilnosti ili pak trombofilije, trombovi nastaju u krvnim žilama ili u samim srčanim pregradama i kao takvi predstavljaju opasnost za čitav kardiovaskularni sustav.
Kako se ti poremećaji mogu dijagnosticirati?
Poremećaje koagulacije važno je dijagnosticirati na vrijeme kako bi se spriječile daljnje komplikacije. Naročito je važno napraviti adekvatne testove prije bilo kakve operacije ili pak zahvata.
U Poliklinici SYNLAB dostupni su slijedeći:
- PV (protrombinsko vrijeme) - je test za otkrivanje poremećaja vanjskog puta zgrušavanja. Njime se otkriva nasljedni nedostatak faktora II, nasljedni ili stečeni nedostatka faktora V ili njegovih inhibitora, nedostatak faktora X te se prati terapija anatagonistima vitamina K (varfarin,.)
- APTV (aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme) - je test za otkrivanje poremećaja unutrašnjeg puta zgrušavanja. Njime se otkrivaju hemofilija A ili B, von Willebrandov sindrom, nedostatak F II te se prati heparinska terapija i terapija oralnim antikoagulansima.
Pravovremenom dijagnozom možete spriječiti teže posljedice.
Pronađite sebi najbližu SYNLAB polikliniku i na vrijeme obavite test na PV i APTV!
