Iako ga odmah povezujemo s virusnim infekcijama, hepatitis je zapravo bolest koja označava sve oblike upale jetre. 

Svjetski dan hepatitisa obilježava se 28.07.

Osim virusa, upale jetre mogu uzrokovati i razne kemikalije, droge, alkohol, genetski poremećaji te pretjerano aktivan imunološki sustav.

Ovim se upalama narušavaju glavne funkcije jetre, kao što su:

• pročišćavanje krvi od opasnih tvari, suzbijanje infekcija
• regulacija zgrušavanja krvi
• proizvodnja hemoglobina i „skladištenje“ željeza
• proizvodnja žući
• proizvodnja imunoloških faktora i suzbijanje bakterija

Do upale jetre ipak najčešće dolazi zbog raznih oblika virusa, kojima su i dani istoimeni nazivi – hepatitis A, B, C, D i E.
Koji su simptomi svakog od njih i koja stanja mogu uzrokovati?

Hepatitis A

Hepatitis A primarno se prenosi hranom ili zagađenom vodom te direktnim kontaktom sa zaraženim. Poznat je još pod nazivima „bolest prljavih ruku“ ili zarazna žutica.
Simptomi koji se javljaju su visoka temperatura, glavobolja, umor, gubitak apetita, tamna boja mokraće, mučnina i proljev. Kod većine oboljelih javlja se i žutica, kao posljedica povećane količine bilirubina.
Hepatitis A najčešće ne izaziva oštećenja jetre te je potpuno izlječenje od bolesti gotovo unutar šest mjeseci. Rizične skupine, koje mogu imati teže posljedice, su oni oboljeli od hepatitisa B ili C te HIV-a.

Hepatitis B

Hepatitis B je zarazna upala jetre koja može biti akutna (traje nekoliko tjedana ili mjeseci) ili kronična (doživotna infekcija). Prenosi se krvlju (s majke na dijete, kontaminiranim iglama te drugim oštrim instrumentima), kao i tjelesnim izlučevinama.
Simptomi uključuju žuticu (vidljiva na očima i koži), tamni urin, mučninu, povraćanje i bolove u abdomenu. Ako se organizam na vrijeme ne izliječi od infekcije i hepatitis postane kroničan, moguće su kobne posljedice – ciroza ili rak jetre.
U posljednjih se nekoliko desetljeća bilježi pad zaraženih, primarno zbog dostupnosti cjepiva.

Hepatitis C

Za razliku od hepatitisa A i B, hepatitis C prenosi se isključivo krvlju. Dvije su glavne varijante.

• Akutni – najčešće nema gotovo nikakvih simptoma. Ako se i pojavi povišena temperatura, mučnina, žutica ili bolovi u trbuhu, simptomi obično prolaze unutar nekoliko tjedana.
• Kronični – ako se organizam ne bori protiv akutnog virusa, simptomi se pogoršavaju. Tako oboljeli imaju konstantan osjećaj umora, mučnine, bolova u zglobovima i mišićima, a dolazi i do gubitka težine i promjena raspoloženja.

Kod kroničnog hepatitisa C dolazi i do oštećenja jetre, koje u konačnici može dovesti do zatajenja jetre, raka ili ciroze jetre.

Hepatitis D

Poznata i kao „delta hepatitis“, ova je upala jetre uzrokovana HDV (hepatitis D) virusom.
Pojavljuje se samo kod osoba koje su već zaražene hepatitisom B, odnosno potrebna mu je ova varijanta virusa za replikaciju, a pogađa 5% zaraženih.
S obzirom na dvostruku zaraženost, kao i vrlo nisku uspješnost liječenja hepatitisa D, ova je kombinacija zaraze najopasnija od svih, te najčešće dovodi do karcinoma i ostalih kobnih bolesti jetre.

Hepatitis E

Hepatitis E pronalazimo u stolici zaraženih osoba, a prenosi se najčešće putem hrane i vode (dovoljne su mikroskopske količine). Primjer prijenosa je voda kontaminirana fekalijama ili pak meso životinja koje su zaražene virusom.
Većina osoba zaraženih ovim virusom na početku nema nikakvih simptoma. Kad se oni pojave, moguća je povišena temperatura, bolovi u trbuhu, gubitak apetita, slabost, mučnina i žutica.
Kronični oblik hepatitisa E moguć je samo kod ljudi koji već imaju oslabljene imunološke sustave zbog drugih kroničnih bolesti.

U poliklinici SYNLAB možete obaviti sve krvne pretrage, čiji rezultati u slučaju da su povišeni ili sniženi, mogu indicirati na prisustvo virusa hepatitisa.
Stoga na vrijeme obavite potrebne preglede i spriječite daljnji razvoj bolesti!