Borrelia – uzročnik lajmske bolesti postaje sve zastupljeniji
Što je lajmska bolest, odnosno borelioza?
Lajmska bolest ili borelioza spada među vektorske zarazne bolesti, odnosno one izazvane mikroorganizmima (virusi, bakterije, paraziti) koje prenose vektori kao što su komarci, mušice, uši, muhe i u ovom slučaju – krpelji. Naime, lajmska bolest prenosi se ubodom krpelja koji je inficiran bakterijom Borrelia burgdoferi.
Prvi simptom (prva faza) ove bolesti jest pojava osipa (erythema migrans) koji se javlja unutar mjesec dana od ugriza krpelja, a može zauzeti i do 30 cm površine kože. Ako se nakon ovog znaka bolesti ona ne liječi, kod više od polovice pacijenata u narednim mjesecima mogu se pojaviti neki od sljedećih simptoma:
- bolni i otečeni zglobovi (do 20% njih može razviti i kronični artritis)
- ukočenost (pogotovo u području vrata), slabost u udovima
- glavobolja izazvana meningitisom
- Bellova paraliza
- u manjoj mjeri i srčani problemi.
Prijelaz s ranog simptoma bolesti na kasnije simptome ne mora se nužno dogoditi, pogotovo ako je imunološki sustav dovoljno snažan da se sam izbori s bolešću. Unatoč tome, svim se pacijentima obavezno propisuje terapija antibiotikom, kao i kod svih drugih bakterijskih infekcija.
Naziv bolesti otkriva i njezino porijeklo. Naime, ona je otkrivena 1975. godine u gradu Lyme u SAD-u, gdje je skupina djece pokazivala simptome nalik onima artritisa. Povezavši to s činjenicom da su oboljeli prethodno imali i osip, te da se sjećaju i ugriza krpelja, izdvojena je Borrelia bakterija kao uzročnik, a krpelj prijenosnik bolesti. Danas je bolest široko rasprostranjena po svijetu, a najviše u regijama gdje ima područja s visokim travama, grmljem, vlagom te šumama.
Lajmska bolest u Europi
Lajmska bolest je najčešća bolest izazvana ubodom krpelja u Europi, a svake se godine broj zaraženih povećava. Europske države u kojima je zabilježena najveća incidencija bolesti su:
- Bjelorusija, Belgija, Hrvatska, Norveška, Rusija, Srbija (5 zaraženih na 100 000)
- Bugarska, Finska, Mađarska, Poljska i Slovačka (16 zaraženih na 100 000)
- Češka, Estonija i Litva (36 zaraženih na 100 000)
- Slovenija (130 zaraženih na 100 000)
Valja napomenuti kako broj slučajeva lajmske bolesti u Hrvatskoj također ovisi o regiji. Najčešće su zabilježene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koja je klimatski i vegetacijom idealno stanište za krpelje – visoke trave koje okružuju vodene površine, rubovi šuma, pa čak i travnjaci u dvorištu samo su neki od primjera. Ne čudi stoga što ovaj kraj Hrvatske dijeli granicu sa Slovenijom, državom u kojoj je najveća zabilježena incidencija bolesti.
Kako spriječiti zarazu lajmskom bolesti?
Trenutno ne postoji cjepivo protiv lajmske bolesti. Kako bismo spriječili zarazu, moramo spriječiti ubod krpelja. Područja tijela na kojima ćemo ih najčešće pronaći su ona koja su vlažnija, odnosno ona na kojima dolazi do znojenja: prepone, pazusi, pojas, područje ispod prsa i iza koljena.
Krpelji žive na tlu, penju se na biljke visoke i do 70 cm, gdje čekaju svog idućeg „domaćina“, a njihov ugriz nije bolan pa će često proći čak i cijeli dan prije nego što se krpelj detektira. Zato je važno, ako se nađemo u područjima za koja znamo da imaju puno krpelja, nositi duge hlače i majice te koristiti repelent za insekte. Uz to, potrebno je vršiti i samopregled kože, a naročito za vrijeme ljetnih mjeseci kad je opasnost od uboda veća. U prvoj fazi bolesti (erythema migrans, dakle osip) dijagnoza se postavlja klinički, dakle nalaz tipičnog osipa posve je dovoljan za postavljanje dijagnoze i početak liječenja. Kod pacijenata koji nemaju karakterističan osip, te u kasnijim fazama bolesti (kad se pojave simptomi artritisa ili neurološki simptomi), serološke metode su dijagnostički alat. U prvoj fazi bolesti (osip) serološke metode nisu najbolja opcija, jer se IgM protutijela pojavljuju tek 2-4 tjedna od pojave osipa, a IgG protutijela javljaju se još i kasnije.
Kako biste spriječili daljnje komplikacije bolesti, obavite potrebne pretrage u poliklinici SYNLAB.