Antinuklearna antitijela (ANA) i autoimune bolesti

Što su antitijela?

Naš se imunološki sustav sastoji od antitijela, odnosno protutijela – obrambenih stanica koje uništavaju štetne mikroorganizme poput virusa i bakterija te ostale antigene kao što su stanice raka. Djeluju tako da prepoznaju proteine ​​u tim stanicama te ih uništavaju, a sam taj „napad“ na stanice nazivamo upalom.

Antitijela se stvaraju u bijelim krvnim stanicama, a spadaju u bjelančevine, odnosno proteine, i nazivaju se još imunoglobulinima.

Antinuklearna antitijela

S druge strane, antinuklearna antitijela svojim djelovanjem ne uništavaju štetne antigene, već tjelesne stanice. Drugim riječima, antinuklearna antitijela (ANA) „griješe“ te registriraju normalne proteine​​​​​​​u našem organizmu kao neželjene te ih napadaju, čime dolazi do niza upala u kojima organizam sam sebe uništava .

Povećana razina antinuklearnih antitijela na testovima ukazuje na postojanje nekih od autoimunih bolesti.

Autoimune bolesti

Autoimune bolesti su one u kojima tijelo samo sebe napada te su uzrokovane povećanim razinom antinuklearnih antitijela. Ovisno o faktorima kao što je genetika, okolina i razina zdravlja općenito, simptomi ovih bolesti mogu biti jači ili slabiji.

Postoji više od 80 tipova autoimunih bolesti, a ovo su neke od najčešćih.

Reumatoidni artritis

Reumatoini artritis je kronična autoimuna bolest u kojoj antinuklearna antitijela napadaju stanice u zglobovima, zbog čega dolazi do ponavljajućih upala. Najčešće se javlja u dobi od 30 do 50 godina, i to češće kod žena nego kod muškaraca.

Bolesti štitnjače

Autoimune bolesti štitnjače uključuju Hashimotov tireoiditis i Gravesovu bolest.

Hashimotov tireoiditis (autoimuni tireoiditis) je bolest u kojoj antitijeli uništavaju stanice štitnjače, pri čemu najčešće dolazi do hipotireoze, odnosno smanjene funkcije štitnjače. Gravesova bolest pak rezultira hipertireozom, to jest pojačanim radom štitnjače.

Obje se bolesti najčešće javljaju kod žena, i to u dobi između 30 i 50 godina. Laboratorijski testovi kojima se mjeri razina antitireoidnih antitijela pouzdani su način dijagnostike ovih bolesti.

Dijabetes

Dijabetes tip-1 je autoimuna bolest koja se najčešće javlja u mladenačkoj dobi iu kojoj organizam uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Inzulin je tijelu potreban kako bi uveo šećer (glukozu) u stanice te kako bi došlo do stvaranja energije.

Osobe oboljele od dijabetesa tip-1 moraju uzimati nadomjesnu inzulinsku terapiju i redovito pratiti razinu šećera u krvi.

Lupus

Kod lupusa organizam također napada svoje stanice, a upale najčešće nastaju u zglobovima, na koži ili pak na pojedinim organima. Iako uzrok nastanka lupusa nije poznat, pretpostavlja se da veliku ulogu imaju genetika, hormoni i vanjski faktori.

Autoimune se bolesti mogu regulirati lijekovima (terapijama) te adekvatnim stilom života. Stoga ih je važno na vrijeme i pravilno dijagnosticirati – prije nego što njihov napredak učini preveliku štetu organizmu.

Obavite potrebne preglede u poliklinici SYNLAB  i izmjerite razinu antinuklearnih antitijela. Jedino na taj način možete očuvati svoje zdravlje!