Svjetski dan srca – može li se infarkt predvidjeti?

Jedna od ishemijskih bolesti je infarkt miokarda, odnosno srčani udar. Do njega dolazi kad se začepi dovod krvi u srce kroz koronarnu arteriju. U slučajevima gdje srčani udar nije koban, najčešće ipak dolazi do oštećenja srčanog mišića. 

Bolesti srca i krvožilnog sustava (kardiovaskularne bolesti) predstavljaju neke od glavnih zdravstvenih problema, kao i uzroke smrti u razvijenim zemljama diljem svijeta. Prema podatcima HZJZ-a, od njih na godišnjoj razini umire oko 17,5 milijuna ljudi, a od ishemijskih srčanih bolesti (onih koje nastaju zbog smanjenog dotoka krvi kroz žile) godišnje umire 7,3 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je više od 40% smrti uzrokovano kardiovaskularnim bolestima, što znači da su one uzrok gotovo polovice svih smrtnih slučajeva.

Zašto dolazi do infarkta?

Bolest koja najčešće uzrokuje infarkt je ateroskleroza. Osobama koje pate od ateroskleroze arterije postaju čvrste i krute zbog nakupljanja masnih stanica (lipida) na njihovim stijenkama. Kako arterije gube svoju elastičnost, ne mogu se ni prilagođavati promjenama u krvnom tlaku.

Druga stanja i bolesti pridonose razvoju ateroskleroze.

• Dijabetes – u slučajevima dijabetesa, šećer se nakuplja u krvotoku umjesto da odlazi u stanice. Tako dolazi do ubrzane ateroskleroze, a rizik od srčanog udara povećava se za čak četiri puta.
• Povišen krvni tlak (hipertenzija) – povišenim se tlakom smatra onaj koji prelazi vrijednosti od 140/90 mmHg, a najčešće je podloga za razvoj kardiovaskularnih bolesti poput ateroskleroze.
• Povišene razine masnoća u krvi i prekomjerna težina – povišene masnoće (kolesterol i trigliceridi) u krvi najčešće su posljedica nepravilne prehrane, koja rezultira i prekomjernom tjelesnom težinom. Masnoće se mogu nakupljati na stijenkama arterija i dovesti do ateroskleroze.
• Ovisnost o cigaretama – duhanski dim direktno djeluje na stijenke krvnih žila, ali i utječe na sastav masnoća u krvi, pa se pušenje smatra začetnikom i katalizatorom ateroskleroze.

Kako možemo predvidjeti infarkt?

Osim navedenih stanja koja najčešće dovode do srčanog udara, naš nam organizam može slati signale koji nam govore kako nešto nije u redu sa srcem. Tako možemo vidjeti znakove nadolazećeg infarkta koji se javljaju mjesecima prije njega.

Jedan od tih znakova je stežuća bol u prsima (angina pektoris) koja se javlja nakon nekog oblika napora, a popraćena je i nedostatkom zraka. Upravo ti bolovi mogu biti znakovi suženja krvnih žila.

Također, da srce ne funkcionira kako treba mogu nam odati i simptomi poput oticanja nogu te konstantnog umora. Slabija cirkulacija dovodi i do pojave vrtoglavica.

Kako smanjiti rizik od infarkta?

• Zdrava prehrana – umjerena prehrana koja osigurava normalnu, organizmu potrebnu količinu makronutrijenata i mikronutrijenata.
• Tjelesna aktivnost – svega tridesetak minuta tjelovježbe dnevno može značajno smanjiti rizik od srčanog udara.
• Održavanje normalne tjelesne težine – smanjenje masnoća u prehrani te tjelesna aktivnost znače i smanjenje masnoća u krvi.
• Prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima – čime se smanjuje rizik od koronarnih bolesti za 50%.

Uz to, važno je i redovito obavljati pretrage koje uključuju analizu razine kolesterola i triglicerida, kao i ostalih parametara povezanih s aterosklerozom (homocistein, hsCRP, glukoza i slični).

Visoko osjetljivi Troponin I (hs Tropinin I) je kardio specifični biomarker u krvi koji pomaže u otkrivanju i procjeni rizika za razvoj kardiovaskularnog incidenta (srčani infarkt, zatajenje srca, ..) kod asimptomatske populacije klasificirajući rizike u nizak, umjeren i visok rizik od razvoja spomenutih stanja kod osoba koje trenutno i nemaju poteškoća.

Sve navedene pretrage možete obaviti u poliklinici SYNLAB – obratite nam se s povjerenjem i očuvajte zdravlje svog srca!