Visoki krvni tlak ili hipertenzija dugotrajno je stanje trajno povišenog krvnog tlaka u arterijama.
Definiran je smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak jednak ili viši od 140/90 mmHg. U Hrvatskoj svaka treća odrasla osoba pati od hipertenzije čija opasnost raste sa životnom dobi te zahtijeva čestu medicinsku kontrolu i poduzimanje terapijskih mjera.
Česti uzroci hipertenzije:
- prekomjerni unos soli
- pretilost
- pušenje
- konzumacija alkohola
- nedovoljna tjelesna aktivnost
Visoki krvni tlak dijeli se na primarnu i sekundarnu hipertenziju. Oko 90–95% slučajeva kategorizirano je kao primarna hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak uzrokovan nezdravim načinom života i genetskim čimbenicima. Preostalih 5–10% slučajeva kategorizirano je kao sekundarni visoki krvni tlak, odnosno visoki krvni tlak nastao kao posljedica jasnog zdravstvenog uzroka poput sužavanja bubrežnih arterija, kronične bolesti bubrega, endokrinološkog poremećaja ili upotrebe kontracepcijskih tableta. Dugoročni visoki krvni tlak glavni je faktor rizika za brojne bolesti poput moždanog udara, zatajenja srca, gubitka vida, kronične bolesti bubrega i demencije.
Stres može privremeno povisiti krvni tlak te utjecati na razvoj bolesti. Promjene svakodnevnih životnih navika mogu ublažiti hipertenziju i osigurati kvalitetan život. Tajna je u pravilnoj prehrani i kretanju. Ovo su neke od promjena koje već danas možete implementirati u svoj život:
- zdrava i uravnotežena prehrana (povećani unos ribe, voća i povrća, maslinovog ulja i namirnica s niskim udjelom zasićenih masti)
- smanjeni unos soli (najviše 5-6 grama na dan)
- smanjeni unos masti
- redovita tjelesna aktivnost u skladu sa zdravstvenim stanjem i dobi
- ograničen unos alkohola
- prestanak pušenja
Krvni tlak može biti odraz više čimbenika, pa je stoga važno i okruženje u kojem se mjerenje tlaka izvodi. Bitno je imati na umu da je kod mjerenja krvnog tlaka moguća i pojava sindroma bijele kute. Naime, pojedini pacijenti imaju povišeni krvni tlak samo u liječničkoj ordinaciji, no kod kuće se brojka spusti na normalnu razinu. Takvo povećanje krvnog tlaka posljedica je stresa zbog samog pregleda te pacijentovog straha. Dijagnoza sindroma bijele kute potvrđuje se ponavljanim mjerenjima krvnog tlaka u ordinaciji i kod kuće, te kontinuiranim provjerama tlaka tijekom 24 sata. Najmanje sat vremena prije mjerenja trebalo bi izbjegavati uzimanje hrane, naporne vježbe (koje mogu sniziti krvni tlak), pušenje te konzumaciju kave kako bi rezultat bio što točniji.
Povišeni krvni tlak nije uvijek praćen jasno izraženim simptomima pa se za hipertenziju često zna reći da je “tihi ubojica” koji može biti prisutan i ostati nezamijećen godinama ili čak desetljećima. Hipertenzija je dobila takav nadimak jer može prerasti u nekoliko potencijalno smrtonosnih komplikacija ako oboljela osoba ne provodi periodične kontrole.
Neki od simptoma hipertenzije koji se lagano mogu previdjeti su glavobolja, vrtoglavica, nedostatak zraka i zamućenje vida. Ukoliko primijetite učestalost jednog ili više simptoma poželjno je posjetiti liječnika. Međutim, osobe često potraže medicinsku pomoć u kasnijoj fazi razvoja bolesti kada je već došlo do oštećenja organa te postoje alarmantni nagovještaji srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega te oštećenja vida. Iz tog razloga, učestale kontrole krvnog tlaka mogu pomoći pronalasku pacijenata s nedijagnosticiranom hipertenzijom prije nego se razviju značajnije komplikacije.