Intervju s dr. sc. Winfried März, direktorom SYNLAB akademije u Njemačkoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i mortaliteta diljem svijeta. No, preranu smrt moguće je izbjeći preventivnim pregledima i promjenom načina života, što podrazumijeva brigu o zdravoj prehrani, redovitoj tjelovježbi, dovoljno sna i smanjenju razine stresa.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i mortaliteta diljem svijeta. No, preranu smrt moguće je izbjeći preventivnim pregledima i promjenom načina života, što podrazumijeva brigu o zdravoj prehrani, redovitoj tjelovježbi, dovoljno sna i smanjenju razine stresa.

Razgovarali smo s našim stručnjakom sveučilišnim profesorom dr. sc. Winfried März, direktor SYNLAB akademije u Njemačkoj, kako bi bolje razumjeli kardiovaskularne bolesti i ulogu dijagnostike u prepoznavanju čimbenika za njihov razvoj. Cilj je rana dijagnoza, rana prevencija progresije bolesti i, kada je potrebno, izbor optimalnog liječenja.

Što su kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti (KVB) uključuju širok raspon bolesti koje zahvaćaju krvne žile, posebice arterije ili srce. Jedan od glavnih uzroka KVB je ateroskleroza. To je bolest stijenke krvnih žila koja je često višeslojna i karakterizirana taloženjem lipida, upalom i proliferacijom stanica. Ateroskleroza može utjecati na arterije koje opskrbljuju srce (koronarna arterijska bolest), mozak (cerebrovaskularna bolest) ili periferiju. Zbog toga opskrba organa krvlju može biti kronična (angina pektoris ili cerebralna ishemija) ili akutno poremećena (infarkt miokarda ili moždani udar).

Druga ozbiljna bolest je zatajenje srca, kod kojeg srce ne može pumpati dovoljno krvi u krvotok. Njegovi uzroci su ateroskleroza, oštećenje toksinima, metabolički poremećaji, kao i genetski čimbenici. Druge kardiovaskularne bolesti srca su aritmije, valvularne bolesti i aneurizme (ispupčenje stijenke krvnog suda).

Koji su uobičajeni čimbenici rizika za KVB?

Neki od glavnih čimbenika rizika mogu se kontrolirati, stoga ih je dobro biti svjestan. To su povišene koncentracije lipoproteina niske gustoće (LDL, najvažniji prijenosnik kolesterola u krvi), visoki krvni tlak (hipertenzija), pušenje ili dijabetes. Drugi čimbenik je dob, muški spol ili genetski rizici (pozitivna obiteljska anamneza rane KVB). Nažalost, na te faktore ne možemo utjecati.

Promjenjivi čimbenici rizika često su rezultat neaktivnog načina života ili nezdrave prehrane koja uključuje visoke razine dodanih šećera, zasićenih masti, soli ili prerađene hrane. Ostali čimbenici rizika mogu uključivati ​​pretilost, sustavnu kroničnu upalu i imunološke poremećaje, psihosocijalni stres, poremećene obrasce spavanja, usamljenost i socijalnu uskraćenost, depresiju, pretjeranu konzumaciju alkohola, opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja, loše zdravlje zuba, zagađenje zraka i etničku pripadnost.

Koji su uobičajeni simptomi KVB?

Klinički simptomi KVB često se ne pojavljuju sve dok ne dosegnu uznapredovali stadij. Stoga je važno redovito pratiti čimbenike rizika i zdravlje kardiovaskularnog sustava. Simptomi su vrlo različiti i naravno ovise o konkretnoj bolesti. Neki tipični i zabrinjavajući simptomi su bol u prsima tijekom vježbanja ili tijekom emocionalnih izazova (ovo pobuđuje sumnju na bolest koronarne arterije), otežano disanje (ukazuje na zatajenje srca, bolest koronarne arterije ili plućnu emboliju), nepravilan rad srca i bol u nogama tijekom vježbanja (ukazuje na periferna arterijska bolest).

Zašto je učestalost KVB u porastu?

Nekoliko je čimbenika koji modificiraju kliničku sliku KVB-a. Dok smo posljednjih desetljeća vidjeli pad smrtnosti od KVB u zapadnim zemljama, ovaj trend je nedavno preokrenut u Sjedinjenim Državama. Prevalencija kardiovaskularnih bolesti u zemljama s visokim dohotkom uglavnom je posljedica nezdravih stilova života koji uključuju prejedanje, pretilost i nedostatak tjelesne aktivnosti. Poboljšani pristup zdravstvenoj skrbi smanjio je ranu smrtnost, što je rezultiralo starenjem stanovništva i većom prevalencijom kroničnih kardiovaskularnih poremećaja kao što su aritmije. Uz to, KVB postaje sve prisutnija u društvima s niskim i srednjim prihodima kao rezultat bihevioralnih i demografskih čimbenika (uporaba duhana, pretilost, urbanizacija).

Iako se kardiovaskularne bolesti često percipiraju kao bolest koja pogađa muškarce, podjednako se često javljaju i kod žena. Žena ima deset puta veću vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti nego od raka dojke. Stoga su potrebna daljnja istraživanja kardiovaskularnih bolesti, osobito u žena. Ovo istraživanje i zdravstvena skrb također će morati uključiti i riješiti jedinstvene kardiovaskularne komplikacije nakon infekcije s COVID-19.

Kako smanjiti rizik od KVB?

Uglavnom, odgovor je jednostavan: rana prevencija! Većina kardiovaskularnih bolesti razvija se tijekom godina i mogu se spriječiti ranim pregledom. Od ključne je važnosti održavanje zdravog načina života koji uključuje pretežito mediteransku i biljnu prehranu: puno voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, neprerađenog mesa, peradi i ribe. Također je važno ograničiti unos soli, kontrolirati tjelesnu težinu, redovito vježbati, izbjegavati pušenje, ograničiti konzumaciju alkohola, redovito spavati i redovito provjeravati faktore rizika.

Kada promjene načina života nisu uspješne i pojedinac je u visokom riziku od razvoja bolesti, lijekovi mogu biti potrebni. To može biti točno za osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom, genetskim poremećajem metabolizma lipoproteina niske gustoće (LDL) koji slabo reagira na promjene u prehrani i obično zahtijeva liječenje kombinacijom lijekova za snižavanje kolesterola. Daljnji farmakološki pristupi uključuju primjenu lijekova za snižavanje krvnog tlaka (antihipertenzivi) ili lijekova za snižavanje šećera u krvi (antidijabetici). Nakon što se utvrdi potreba za terapijom, pacijenti je moraju slijediti, čak i ako se osjećaju dobro i zdravo.

KVB je vodeći uzrok smrti u svijetu. Kako se mogu liječiti?

Uz promjene načina života i lijekove, dostupni su invazivni medicinski postupci za liječenje KVB. Angioplastika i stentiranje koriste se odmah nakon infarkta miokarda za ponovno otvaranje začepljenih koronarnih arterija ili kod kronične koronarne arterijske bolesti za smanjenje miokardijalne ishemije i angine pektoris. Teška bolest koronarne arterije može zahtijevati operaciju premosnice koronarne arterije kako bi se uspostavio protok krvi. Oštećeni srčani zalisci mogu se zamijeniti kirurški ili kateterizacijom. Aritmije se liječe pejsmejkerima, implantabilnim defibrilatorima ili ablacijom abnormalnog srčanog tkiva.

Nakon ovakvih zahvata moraju se strogo kontrolirati svi čimbenici rizika kako bi se zaustavilo ili usporilo napredovanje bolesti. Istraživanja primarne i sekundarne prevencije usmjerena su na prilagodbu terapijskih strategija individualnim potrebama pacijenata prema specifičnim algoritmima rizika.

Kako rana dijagnoza pomaže u prevenciji i liječenju KVB?

Kao što je spomenuto, KVB se razvija postupno od drugog ili trećeg desetljeća života nadalje zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika. Ključni su ozbiljnost čimbenika rizika i vrijeme izloženosti. Na primjer, rizik od KVB raste s brojem popušenih cigareta dnevno i brojem godina pušenja. Budući da je aterosklerozu kasnije teško zaustaviti, ključno je rano prepoznati sve rizike KVB-a, održavati zdrav način života i rano započeti liječenje ako je potrebno.

Postoje li najsuvremenije mjere u in vitro dijagnostici za rano otkrivanje ili profiliranje rizika KVB?

Najbolja procjena rizika postiže se kombinacijom procjene nekih važnih kliničkih karakteristika kao što su dob, spol, pušenje i dijabetes i osnovne laboratorijske vrijednosti kao što su lipoprotein niske gustoće (LDL) i lipoprotein visoke gustoće (HDL), kolesterol i trigliceridi. Noviji biomarkeri uključuju natriuretske peptide (također se koriste za dijagnozu zatajenja srca), srčane troponine (oštećenje srca, također se koriste za dijagnozu akutnog infarkta miokarda), cistatin C (marker funkcije bubrega) i ceramidi (bioaktivni sfingolipidi), koji su pojedinačno ili u kombinaciji bolji pokazatelji rizika od KVB.

Također je postignut značajan napredak u identifikaciji genetskih čimbenika rizika za KVB, koji se obično kombiniraju u poligenskim procjenama rizika i mogu poboljšati ukupnu procjenu rizika i otvoriti nove puteve za točniju dijagnozu i liječenje KVB. U budućnosti će algoritmi strojnog učenja i umjetna inteligencija pružiti dodatne mogućnosti za rano otkrivanje i profiliranje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ovi algoritmi kombiniraju i iskorištavaju različite dijagnostičke tehnologije (kliničke, slikovne, cirkulirajuće metabolite i proteine ​​te genetiku).

Želite li i vi dobiti uvid u stanje svog srca i mogući rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pa tako i zatajenja srca, odaberite KARDIO PAKET.