Svjetski dan hepatitisa: broj oboljelih u Hrvatskoj, simptomi i prevencija

Svake godine 28. srpnja obilježava se Svjetski dan hepatitisa s ciljem podizanja svijesti o ovoj ozbiljnoj bolesti jetre. Hepatitis je globalni zdravstveni problem koji utječe na živote milijuna ljudi diljem svijeta, što uključuje i Hrvatsku.

U nastavku donosimo više detalja o hepatitisu, broju oboljelih u svijetu i Hrvatskoj, vrstama hepatitisa i njihovoj dijagnostici, kao i nekoliko savjeta za prevenciju.

Što je virusni hepatitis te koliko je oboljelih u svijetu i Hrvatskoj?

Hepatitis je virusna upala jetre koja uzrokuje oštećenje ovog organa, a može dovesti i do uništenja njegovih stanica, stoga može biti vrlo opasan ako se na vrijeme ne dijagnosticira i liječi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 296 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od hepatitisa B, a 58 milijuna ljudi od hepatitisa C, a upravo su to najučestaliji oblici ove bolesti. Veliki broj oboljelih nije svjestan svoje dijagnoze.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40.000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Na godišnjoj razini od hepatitisa A oboli 100 osoba, od hepatitisa B 67 osoba, od hepatitisa C 165 te 5 osoba od hepatitisa E, dok hepatitis D nije zabilježen u Hrvatskoj. Ove brojke su prosjeci novozaraženih u zadnjih 5 godina.

Koje vrste hepatitisa postoje?

Hepatitis može biti akutan i kroničan. Akutni hepatitis odnosi se na kratkotrajne upale jetre koje mogu postati kronične. Kronični hepatitis je upala duža od 6 mjeseci. Postoji pet glavnih vrsta hepatitisa: A, B, C, D i E. Svaka od njih ima drugačiji način prijenosa i različite posljedice za zdravlje.

• Hepatitis A: Prijenos se javlja putem kontaminirane hrane ili vode, a najčešće se javlja prilikom putovanja u strane zemlje u kojima vladaju lošiji higijenski uvjeti. Simptomi su blagi i pojavljuju se između 2 i 6 tjedana od zaraze, a uključuju temperaturu i žuticu. Ova vrsta hepatitisa može se spriječiti cijepljenjem. Hepatitis A nikada ne postaje kroničan.
• Hepatitis B: Prijenos se događa putem kontakta s krvlju, tjelesnim tekućinama ili seksualnim putem. Simptomi nastaju između 50 i 150 dana nakon zaraze, a slični su simptomima gripe. Neliječeni kronični hepatitis B može dovesti do ciroze jetre i raka jetre. Ova vrsta hepatitisa također se može spriječiti cijepljenjem.
• Hepatitis C: Najčešći način prijenosa je putem kontakta s krvlju zaražene osobe, a prenosi se i zaraženim iglama i spolnim putem. Ova vrsta hepatitisa često prolazi neprimijećeno i može dovesti do dugotrajnih komplikacija. Zanimljivo je da hepatitis C može biti prisutan u tijelu i 20-ak godina bez ikakvih simptoma.
• Hepatitis D: Ova vrsta hepatitisa može se pojaviti samo kod osoba koje su već zaražene hepatitisom B. Kombinacija hepatitisa B i D može dovesti do težih bolesti jetre.
• Hepatitis E: Prijenos se događa putem kontaminirane hrane ili vode, u Europi najčešće iz nedovoljno termički obrađene svinjetine, mesa divljači i sirovih školjkaša koji su bili u kontaminiranoj vodi. Ovaj tip bolesti puno je učestaliji u zemljama s lošim sanitarnim uvjetima.

U većini slučajeva akutne verzije hepatitisa, za očekivati je potpun oporavak jetre u roku od nekoliko tjedana. Kod malog broja slučajeva hepatitisa B i C to može potrajati i više od godinu dana, a kod malog dijela te skupine hepatitis postaje kroničan.

Kako se dijagnosticira hepatitis?

Rana dijagnoza ključna je kako bi se pravovremeno započelo s liječenjem i spriječile daljnje komplikacije. Liječniku bi se trebalo obratiti u slučaju pojave žutice koja se manifestira na koži i bjeloočnicama, kao i pojave tamne mokraće i svijetle stolice, jer su ovo neki od glavnih pokazatelja problema s jetrom.

Dijagnoza hepatitisa uključuje klinički pregled, laboratorijske pretrage i procjenu medicinske povijesti pacijenta. Laboratorijske pretrage  se koriste za otkrivanje prisutnosti virusa hepatitisa i procjenu stupnja oštećenja jetre, a mogu se obaviti u svim SYNLAB laboratorijima bez prethodne najave.

Savjeti za prevenciju hepatitisa

Prevencija hepatitisa igra ključnu ulogu u smanjenju širenja ove bolesti. Iako je svaki tip hepatitisa drugačiji i ima različite načine zaraze, ipak postoji nekoliko univerzalnih savjeta koji mogu smanjiti rizik od zaraze:

• Cijepljenje: cjepiva su dostupna za hepatitis A i B, a redovito cijepljenje može smanjiti rizik od infekcije.
• Higijena: redovito pranje ruku sapunom i vodom može spriječiti prijenos virusa nekih vrsta hepatitisa, osobiito kada se boravi u zemljama s lošijim higijenskim uvjetima. Također je važno koristiti dezinfekcijska sredstva u situacijama kada nije moguće prati ruke. Higijenski aspekt odnosi se i na konzumiranje provjerenih izvora vode, kao i dobru termičku obradu mesa, posebice svinjetine i divljači.
• Siguran spolni odnos: korištenje prezervativa, odnosno kondoma, smanjuje rizik od prijenosa hepatitisa B i C.
• Zaštita jetre: izbjegavanje alkohola i opojnih droga smanjuje rizik od oštećenja jetre. Uz to, konzumiranje određenih namirnica može imati blagotvoran učinak na zdravlje jetre, a više o tome možete saznati u blogu Najbolje (i najgore) namirnice za zdravlje jetre. Iako neće zaštititi jetru od zaraze, ipak je dobro biti svjestan kako prehranom možemo utjecati na njeno zdravlje svakoga dana.

Svjetski dan hepatitisa pruža nam priliku da podignemo svijest o ovom ozbiljnom zdravstvenom problemu i važnosti prevencije. Hepatitis može imati dugoročne posljedice na zdravlje jetre, ali pravodobna dijagnoza, liječenje i preventivne mjere mogu smanjiti teret ove bolesti.

Budimo informirani, educirajmo se i zajedno radimo na stvaranju zdravijeg svijeta bez hepatitisa!

Sadržaj ovog bloga nije zamjena za konzultacije i savjete liječnika.